Radi iskorjenjivanja azijske strizibube Anoplophora chinensis (Forster) započet će mehaničko uništavanje biljaka domaćina azijske strizibube u zaraženom području Općine Sveti Filip i Jakov, 23. listopada 2014. godine. Uništavanje na lokalitetima Turanj i Sveti Filip i Jakov uključuje rušenje, vađenje, usitnjavanje i spaljivanje zaraženih biljaka.

Kako je azijska strizibuba opasan polifagni karantenski štetni organizam podrijetlom iz Azije, koji napada više od 100 vrsta bjelogoričnog drveća i grmlja te nekoliko voćnih vrsta od kojih su mnoge u velikoj mjeri zastupljene u vegetaciji Republike Hrvatske, osim uništavanja zaraženih biljaka, mjere uništenja provest će se i na biljkama domaćinima u polumjeru od 100 metara oko zaraženog bilja. Ovo je izuzetno važno jer ovaj štetni organizam veći dio života provodi zaštićen unutar stabla, a vidljivi simptomi napada i nastale štete uočljive su tek kada je šteta već učinjena.

Biljke domaćini azijske strizibube jesu: javor, pitomi kesten, joha, breza, grab, citrusi, lijeska, drijen, dunjarice, glog, bukva, lagerstremija, jabuka, platana, topola, lovorvišnja, kruška, ruža, vrba, brijest, hrast, melija i mnoge druge vrste. Odrasla jedinka azijske strizibube je kukac veličine 2,5 – 3,5 cm, sjajne crne boje s bijelim pjegama nepravilnog oblika na pokrilju i člankovitim ticalima duljim od tijela. Ženka odlaže jaja na bazalnom dijelu stabla (panju) najviše do 60 cm visine od razine tla. Iz jaja se izliježe ličinka koja se ubušuje u drvenaste biljke domaćine i u njima izgriza široke hodnike. Ovaj štetni organizam veći dio života provodi zaštićen unutar stabla. Najčešće se u bazalnom dijelu stabla uočava pojava piljevine te okrugle izlazne rupe promjera 1 – 2 cm, uglavnom na donjem dijelu debla i korijenju koje izviruje iznad površine tla. Ostali simptomi zaraze jesu žućenje lišća i venuće lišća i grana, a u konačnici potpuno žućenje i ugibanje stabala.

 width= 

odrasli kukac (imago)

 width= 

izlazne rupe na korijenu

Sprječavanje zaraze ovim štetnim organizmom moguće je isključivo primjenom mjera uništavanja biljaka domaćina: sječom zaraženih i sumnjivih stabala, uklanjanjem panjeva, usitnjavanjem svih uklonjenih biljnih dijelova i njihovim spaljivanjem.

S obzirom na to da se azijska strizibuba brzo širi i lako prilagođava novim staništima te da nema prirodnih neprijatelja, procijenjeno je da bi daljnje širenje toga štetnog organizma imalo katastrofalne posljedice za naše šume i okoliš u cijelosti. Stoga je poduzimanje mjera radi iskorjenjivanja ovog štetnog organizma i sprječavanja njegovog daljnjeg širenja od velikoga javnog i gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i ocijenjeno je najvišim prioritetom.

Uništavanje zaraženih biljaka i biljaka domaćina u polumjeru od 100 m financirat će Ministarstvo poljoprivrede iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Izuzetno je važno da se mjere uništavanja provedu u kratkom vremenu, temeljito i organizirano. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izvrsnoj suradnji s predstavnicima Općine Sveti Filip i Jakov pripremilo akciju koju će provesti Hrvatske šume d.o.o. uz stručnu potporu Hrvatskoga centra za poljoprivredu hranu i selo – Zavoda za zaštitu bilja pod nadzorom fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Prethodni članak2,5 milijuna kuna iz IPARD-a za izgradnju govedarske farme
Sljedeći članakUzgoj uljanog lana
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.