„Krčki pršut“ je jedan od proizvoda za koje je Ministarstvo poljoprivrede podnijelo zahtjev za zaštitu naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na EU razini. Proizvođač koji je podnio zahtjev, te i svi drugi koji ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije i imaju potvrdu o sukladnosti proizvoda od kontrolnog tijela, od trenutka kada je Ministarstvo podnijelo zahtjev Europskoj komisiji, 3. ožujka 2014. godine, mogu označiti proizvod – „Krčki pršut“ s prijelaznom nacionalnom oznakom zemljopisnog podrijetla: 

  width=

 

  

 

 

 

Ovom objavom u europskoj DOOR bazi počinje teći rok od 90 dana za podnošenje prigovora na EU razini. Naziv „Krčki pršut“ oznakom zemljopisnog podrijetla registrira se u dva slučaja:
• ako nema prigovora
• nakon postizanja dogovora, ako se pojavi opravdan prigovor, o čemu će Europska komisija obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede.
Tada proizvođači koji su koristili nacionalni prijelazni znak počinju koristiti europski, a ako žele i naš nacionalni znak:

 width= width=

 

 

 

 

 

 

 

U DOOR bazi Europske komisije je 13 hrvatskih proizvoda. „Istarski pršut“ je prvi proizvod koji je EK ocijenila pozitivno te je dokumentacija objavljena u Službenom listu EU. Nakon prigovora od strane Slovenije, postignut je sporazum između slovenskih i hrvatskih proizvođača Istarskog pršuta vezano za zajedničku zaštitu naziva „Istarski pršut“/„Istrski pršut“. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je u suradnji sa slovenskim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i hrane početkom rujna ove godine uputilo Europskoj komisiji svu potrebnu dokumentaciju za zajedničku zaštitu. „Krčki pršut“ je drugi hrvatski proizvod za koji je EK objavila dokumentaciju u Službenom listu EU 19. studenog ove godine. Stoga očekujemo da će ova dva pršuta biti prvi proizvodi za koje će nakon provedene procedure Europska komisija donijeti odluku o registraciji naziva oznake izvornosti za „Istarski pršut“/“Istrski pršut“ i oznake zemljopisnog podrijetla za „Krčki pršut“.

Za ostalih 11 proizvoda u DOOR bazi nalazi se oznaka da je zahtjev za registraciju oznake podnesen, što znači da stručne službe Europske komisije još uvijek pregledavaju i provjeravaju zahtjeve. Za neke od njih već su stigle primjedbe Europske komisije u kojima traže dodatna pojašnjenja ili izmjene u specifikaciji proizvoda, kako bi zadovoljili sve što je propisano europskom regulativom. U trenutku kada Europska komisija zaključi da zahtjev u potpunosti zadovoljava sve propisane uvjete, taj zahtjev će se objaviti u Službenom listu EU i u DOOR bazi dobiti oznaku da je objavljen, kao što je slučaj sa „Istarskim pršutom“ i „Krčkim pršutom“.

U tijeku postupka provjere zahtjeva za registracijom oznake, neki zahtjevi su povučeni nakon zaprimljenih komentara stručnih službi EK. U tom slučaju, udruge koje su podnijele zahtjev mogu nakon ponovne pripreme dokumentacije zahtjev ponoviti, tako da vjerujemo da ćemo ponovo u postupku zaštite naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla imati Dalmatinsku marašku i Virovitičku papriku.

Evo kako izgledaju zahtjevi za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na internetskoj stranici Europske komisije – DOOR bazi: link

 src=

Prethodni članak554 tisuće kuna iz IPARD-a za kušaonicu vina u Kleku
Sljedeći članakUskoro nova pravila vezana za označavanje hrane
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.