Početak jeseni – vrijeme obilja u vašem vrtu punom plodova. Ove godine jesenski solsticij započinje 23. rujna u 8:50 sati. No, već potkraj ljeta imamo osjećaj da stiže jesen: dani su kraći, temperature niže, a može biti dosta magle i rose. Više nema velikih vrućina i suša, niti većih opasnosti od nevremena. U rijetkim slučajevima potkraj rujna može doći do pojave mraza.
Mnoge biljke mijenjaju izgled i boju listova, pa je ugođaj u vrtu drugačiji. Zbog svega toga nam se čini da sezona vrtlarenja pomalo završava. Ipak, u ovome razdoblju još uvijek ima dosta posla: dozrijevaju mnoge vrste voća i povrća, a vrijeme je sjetve, sadnje i razmnožavanja nekih vrsta biljaka. Usto, mnoge korisne i ukrasne vrste trebaju brigu i njegu, a ne smijemo zaboraviti na tlo – osobito na prazne gredice. Kišno vrijeme možemo iskoristiti i za spravljanje zimnice.
Voćnjak
U ovome razdoblju ubiremo razne sorte jabuka, krušaka, dunja, grožđa, lješnjaka, oraha i kestena. Možemo ubrati i pokoju jagodu i malinu (stalnorađajuće sorte). Kod ubiranja plodova pripazimo na ubode pčela, osa i stršljena koji obožavaju zrelo slatko voće. Ako kasne sorte vinove loze tek trebaju dozrijeti, možemo ukloniti listove koji se nalaze u blizini grozdova. Tako će grozdovi biti bolje osunčani i lakše dozrijevati.
Pregledavamo sve vrste voćaka i pazimo da otpale bolesne listove i grančice pograbimo te spalimo. Tako ćemo smanjiti mogućnost zaraze biljaka iduće sezone. Isto trebamo učiniti s trulim i bolesnim plodovima. Bobičasto i jagodasto voće razmnožavamo dijeljenjem busenova, grebenicama i reznicama.
Povrtnjak
Od lisnatoga povrća ubiremo blitvu, endiviju, špinat, radič, celer bjelaš, novozelandski špinat… Ovisno o kultivaru i vremenu sjetve, možda ćemo ubirati neke kultivare kupusa, kelja, brokule, cvjetače, kelja pupčara, korabice, repe, rotkve, rotkvice, repina, istočnjačkih kupusnjača… Ne zaboravimo i na jestive i ljekovite korove kao što su maslačak i tušanj koji često izrastu u vrtu. Od plodovitoga povrća ima još dosta rajčice, paprike, feferona, patlidžana, krastavca, tikvica, buča, bundeva, dinja, lubenica, kukuruza, raznih mahunarki (osobito graha mahunara i zrnaša)… Od manje uobičajenih vrsta tu su bamija, kiwano, gorka dinja, meksički krastavac… Iz tla možemo vaditi korjenasto povrće: ciklu, celer korjenaš, poriluk, mrkvu, krumpir, peršin, batat…
Ovisno o vremenskim prilikama izravno u vrt ili u posude možemo sijati salatu, rikulu, rotkvicu, matovilac, špinat, baricu, peršin, radič, maslačak, gorušicu, kres salatu, potočarku, bunarku… Ako smo ljeti sijali endiviju, radič, špinat salatu i kupusnjače možemo ubirati mlade biljke i/ili listove. Tako ćemo prorijediti nasad i koristiti mlado povrće.
Početkom jeseni ubiremo začinsko ljekovito bilje. Također, očvrsnule presadnice ovih vrsta sadimo na stalno mjesto. Pogodno je vrijeme za sadnju lučice luka i češnjeva češnjaka.
Ukrasni vrt
Raznovrsno ukrasno bilje također treba njegu i ne smijemo ga zanemariti. Redovito ga pregledavamo i prema prilikama zalijevamo, prihranjujemo te štitimo od korova, bolesti i štetnika. Usto redovito uklanjamo osušene i bolesne dijelove biljaka kako se biljne bolesti ne bi širile. Biljkama uklanjamo ocvale cvjetove. Naravno, to nećemo učiniti želimo li sačuvati sjemenke ili ukrasne plodove. Sve do prvih mrazeva možemo saditi, presađivati i razmnožavati drveće, grmove, ruže i trajnice.
Razrasle trajnice jednostavno ćemo razmnožiti dijeljenjem busenova, a mnoge drvenaste vrste reznicama i položenicama. Sadimo i lukovičaste biljke poput tulipana, sunovrata i šafrana, kao i dvogodišnje cvijeće (maćuhice, tratinčice, potočnice…). Sa sadnjom trajnica i dvogodišnjih biljaka ne trebamo predugo čekati. Sigurnije je to učiniti ranije jer u tlu će još biti vlage, a toplo vrijeme potaknut će rast korijena, pa će se biljke utvrditi i lakše prezimiti.
Ukrasno drveće, grmove, ruže, živice, trajnice i balkonsko bilje više ne trebamo prihranjivati. Također, ako nije potrebno ne orezujemo ih. Sve bi to biljke moglo potaknuti na rast (osobito ako će jesen biti duga i topla). To nije dobro jer će biljke potjerati mlade grančice i listove, a oni mogu stradati kad nastupe niske temperature. Time biljke nepotrebno iscrpljujemo. Balkonsko bilje pomalo završava svoju sezonu. Primjerke koje želimo sačuvati za sljedeću godinu prije mrazeva spremamo u zaštićeni prostor. Iz tla vadimo podzemne organe osjetljivih biljaka kao što su dalije i kane. Jednogodišnje cvijeće uspijeva sve do prvih mrazeva, pa ga njegujemo na uobičajen način. Ako to već nismo učinili, trebamo pokupiti sjeme željenih vrsta.
Gredice i tlo
Neke gredice možemo očistiti i prekopati te pripremiti za jesensku i proljetnu sjetvu i sadnju povrća. Pri čišćenju uvijek trebamo ukloniti sve trule i bolesne dijelove biljaka (lišće, grančice, plodovi). Kod prekopavanja tlo možemo obogatiti organskom tvari kao što su kompost i stajski gnoj. Do sjetve ili sadnje gredice mogu biti prekrivene malčem – nerazgrađenim organskim materijalom kao što su sijeno, slama, stelja ili lišće. Trebamo pripaziti da lišće nije bolesno jer uzročnici bolesti kasnije mogu zaraziti mlade biljke. Posude u kojima su rasle biljke, a koje nam više ne trebaju ispraznimo, dobro očistimo i operemo te spremimo za sljedeću sezonu.
Zimnica
Kišne dane savršeno možemo iskoristiti za spravljanje kvalitetne i zdrave zimnice. Za to nam nije potrebno mnogo šećera, octa i soli, niti konzervansa. Ne treba je niti dugo kuhati jer se gubi mnogo korisnih tvari. Za uspješnu zimnicu bilo koje vrste važno je da uvijek biramo zrele i zdrave plodove.
Voće treba biti posve zrelo jer tada sadrži mnogo prirodnih šećera i pektina, a miris i aroma su najbolji. Kad koristimo nezrelo povrće poput krastavaca i mahuna ono treba biti svježe i hrskavo. I slatku i slanu zimnicu možemo oplemeniti začinima prema ukusu. Jako je važno da je ambalaža (boce i staklenke te čepovi i poklopci) budu besprijekorno čisti. Najbolje je sve oprati deterdžentom, pa potom sterilizirati u kipućoj vodi ili pećnici.
Povrće spremamo na mnoštvo načina. Osim zamrzavanja, možemo ga sušiti, ukiseliti, načiniti miješane salate, spraviti razne umake, kečap, salsu, đuveč, ajvar, pindžur, chutney… Možemo ga prirodno ukiseliti samo uz dodatak vode i soli. Tu dolazi do prirodne fermentacije, pa gotov proizvod djeluje kao probiotik. Kako nema termičke obrade, u povrću ostaju očuvani mnogi vrijedni spojevi. Za to je prikladno tvrđe povrće: kupus, repa, krastavac, mrkva, luk, cikla, cvjetača, brokula, mahune… Kiselimo ga pojedinačno ili sve zajedno (turšija). Slatka zimnica može sadržavati manje šećera, a više korisnih svojstava voća. Spravljamo raznovrsne sokove, sirupe, kompote, džemove, marmelade, pekmeze, želee, kašice, voćne salate… U voće možemo staviti zdravije zaslađivače (med, agavin sirup, steviju, suho voće). Za zgušnjavanje su korisni pektin, agar-agar i želatina te voće koje prirodno sadrži dosta pektina (jabuka, dunja). Gotovi proizvod koji smo čvrsto zatvorili u sterilne staklenke obično još u pećnici pasteriziramo ili steriliziramo. Zimnicu čuvamo na tamnome i hladnome mjestu kao što su podrum i smočnica.