Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH
Poljoprivredna proizvodnja se danas globalno ističe kao značajni izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda, što se prvenstveno odnosi na primjenu pesticida i gnojiva kao izvora hranjivih tvari. U većini država EU poljoprivreda je odgovorna za više od 50% ukupnog dušika otpuštenog u površinske i podzemne vode. Ako dospiju u podzemnu vodu, nitrati i ostaci pesticida ugrožavaju okoliš, a u vodi za piće i zdravlje ljudi.
Ulaskom u EU Republika Hrvatska je prihvatila i primijenila zakonodavstvo usklađeno s Okvirnom direktivom o vodama. Da bi se spriječila uznapredovala degradacija kakvoće vode uzrokovana nitratima iz poljoprivrede, Europska komisija je 1991. godine izdala Nitratnu direktivu (91/676/EEC). Sukladno tome, krajem 2012. godine donesena je Odluka o utvrđivanju područja ranjivih na nitrate u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, 130/12) za vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno područje. Zatim, prihvaćen je i I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla i stupio je na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU.
Hrvatske vode Ugovorile su izradu znanstveno-stručnog projekta „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH“ s konzorcijem koji čine Agronomski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera Osijek, OIKON i Hrvatski geološki institut Zagreb. Ciljevi projekta su bili sljedeći:
1. Definirati poljoprivredni prostor RH,
2. Procijeniti pritisak dušika i fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva na području RH,
3. Analizirati potrošnju sredstava za zaštitu bilja na području RH,
4. Analizirati opterećenje površinskih i podzemnih voda iz stočarske proizvodnje,
5. Simulirati primjenu I Akcijskog programa zaštite vode od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrede,
6. Analizirati poljoprivredu unutar županija i općina za procjenu pritiska na vode,
7. Definirati prirodnu ranjivost i osjetljivost tala na propuštanje onečišćivača iz poljoprivrednog zemljišta,
8. Analizirati iskustva država EU u provedbi Nitratne direktive,
9. Osvrnuti se na prethodno utvrđena ranjiva područja u RH,
10. Ocijeniti postojeći monitoring površinskih i podzemnih voda u RH, i
11. Predložiti budući Monitoring stanja vode u RH s obzirom na pritiske iz poljoprivrede.
Za izradu ovog dokumenta korišteni su svi raspoloživi podaci te su oni procesirani naprednim tehnologijama. Utvrđene su površine i način korištenja poljoprivrednog prostora u RH te su izrađene karta poljoprivrednih kultura na više razina: države, županije, općine. Takva dokumentacija objedinjena u GIS projektu sadrži više od 1,3 milijuna poligona. Po prvi put je tako u RH kvantificiran i analiziran poljoprivredni prostor po kultura. Nadalje, podaci o stočarskim farmama u RH prostorno su analizirani i uklopljeni u GIS bazu, a korišteni su i kao ulazni podaci za utvrđivanje pritisaka na vode. Podaci o potrošnji pesticida su također detaljno analizirani kao bitna podloga za identificiranje poljoprivrede kao izvora onečišćenja voda.
Konačno, izrađen je prijedlog novih lokacija koje bi trebale biti uključene u mrežu monitoringa uvažavajući kriterije definirane u studiji te je konačno dan prijedlog cjelovite mreže monitoringa površinskih i podzemnih voda u RH za praćenje utjecaja poljoprivrede na onečišćenje voda.
Ovaj dokument predstavlja jednu od temeljnih podloga i za izradu Plana upravljanja vodama u RH.
