U Republici Hrvatskoj tijekom predpristupnog perioda veliki su se napori ulagali u usklađivanje s odredbama propisa EU u svim područjima, pa tako i u području sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike (pregovaračko Poglavlje 12). Jedna od zahtjevnijih aktivnosti bila je i procjena stupnja usklađenosti objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s europskim propisima. Određeni broj objekata nije u potpunosti ispunjavao sve odredbe tzv. higijenskog paketa, te je za njih ispregovarano prijelazno razdoblje u kojemu su se morali unaprijediti. Ulaskom u EU Republika Hrvatska je imala mogućnost primjene određenih odstupanja ili prilagodbi pojedinih odredbi higijenskog paketa za objekte manjeg kapaciteta, za objekte koji se nalaze na područjima s posebnim geografskim ograničenjima te objekte u kojima se proizvodi hrana s tradicionalnim obilježjima ili se koriste tradicionalne metode proizvodnje. Iz tog razloga 2013. godine Ministarstvo poljoprivrede je izradilo nacrt nacionalnog propisa: „Pravilnik o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani za hranu životinjskog podrijetla“, koji je morao biti odobren od strane Europske komisije i svih zemalja članica EU.
Nakon nekoliko tehničkih sastanaka i dodatnih konzultacija dana 04. travnja 2015. zaprimljena je službena suglasnost EK na predloženi propis, te je isti upućen na objavu u Narodne novine, a stupit će na snagu osmoga dana od dana objave.
Navedenim Pravilnikom definirani su kapaciteti za male objekte, područja s posebnim geografskim ograničenjima (otoci koji nisu mostom povezani s kopnom) te brdsko-planinska područja. Istim Pravilnikom propisani su minimalni, prilagođeni uvjeti koje objekti malog kapaciteta trebaju ispunjavati u pogledu izgradnje i opreme, što se osobito odnosi na neophodan broj prostora i/ili prostorija, na način da je omogućeno obavljanje različitih faza proizvodnje u istoj prostoriji pod odgovarajućim uvjetima (primjerice, uz vremensko odvajanje radnji). U malim klaonicama s neredovitom dinamikom klanja prilagođeno je vrijeme obavljanja post mortem pregleda, dopušteno je držanje životinja u krugu klaonice 21 dan prije klanja, a dozvoljeno je i odstupanje od odredbe po kojoj se sve svinje starije od 4 tjedna moraju prije post mortem pregleda rasjeći na polovice.
Subjektima koji proizvode sireve s razdobljem zrenja duljim od 60 dana, a koji se nalaze na područjima s posebnim geografskim ograničenjima, maksimalno je pojednostavljen način kontroliranja sirovog mlijeka, s obzirom da je teško provedivo uzorkovanje i dostava mlijeka na laboratorijske pretrage tijekom cijele godine u skladu s odgovarajućim odredbama higijenskog paketa.
Kod proizvodnje tradicionalnih proizvoda, dozvoljeno je u objektima korištenje prostora/prostorija izrađenih od prirodnih materijala koji su neophodni za posebne karakteristike takvog proizvoda, kao i korištenje opreme/instrumenata načinjenih od prirodnih materijala u objektima u kojima se primjenjuju tradicionalne metode proizvodnje hrane. Za korištenje navedenih mogućnosti subjekti u poslovanju s hranom moraju od nadležnog tijela (Ministarstva poljoprivrede) zatražiti dozvolu na način kako je to propisano istim Pravilnikom.
Naravno, subjekti u poslovanju s hranom koji ispunjavaju uvjete za primjenu ovog propisa moraju poduzimati sve mjere koje će osigurati proizvodnju zdravstveno ispravne i sigurne hrane.
Na kraju je važno napomenuti da se hrana proizvedena u ovakvim objektima može stavljati na tržište cijele EU, a ovi, znatno olakšani uvjeti omogućit će jeftinije i lakše poslovanje, bolju konkurentnost a time i održivost malim subjektima u poslovanju s hranom. Ujedno otvara se i mogućnost korištenja mjera iz Programa ruralnog razvoja za manje subjekte u poslovanju s hranom prije svega u ulaganja usmjerena na preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda odnosno proizvoda s dodanom vrijednosti.
