Proteklih dana svjedoci smo iznadprosječno visokih temperatura kojima je bez iznimke izložena cijela Republika Hrvatska. Stručnjaci Savjetodavne službe svih područja struke iz svih krajeva zemlje prate i obrađuju utjecaj prekomjernih vrućina na poljoprivrednu proizvodnju. Bez obzira na najavljenu i proteklu kišu, temperature neće značajno pasti i za očekivati je nastavak vrućina.
Zbog toga smo napravili analizu dosadašnjeg stanja sa preporukama (tamo gdje je to moguće) kako ublažiti već prisutne posljedice vrućih dana. Osim toga, molimo Vas da poljoprivrednicima putem svojih medija skrenete pozornost da se na našim mrežnim stranicama Savjetodavna.hr na dnevnoj bazi ažuriraju savjeti i preporuke vrlo korisne za sve poljoprivredne proizvođače i hobiste.
Utjecaj toplotnog stresa na proizvodnju mlijeka
Vremenske prilike ili bolje rečeno „neprilike„ u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje, a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka.
Vremenske prilike ili bolje rečeno „neprilike„ u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka. Visoke temperature u kombinaciji s visokom vlagom zraka izazivaju kod životinja toplotni stres koji osim pada proizvodnje te pada konzumacije hrane može izazvati i letalne posljedice po samu životinju. Osim pada proizvedene količine mlijeka razna istraživanje su pokazala da u ljetnim mjesecima udio suhe tvari u mlijeku može pasti za 1 % a isto tako i sadržaj mliječne masti u ljetnim je mjesecima najniži.
Parametri temperature i vlage zraka koriste se za određivanje TEMPERATURNO HUMIDNOG INDEKSA kao parametra koji najbolje dočarava pod kakvim su stresom same životinje. Tako se smatra da su životinje kod vanjske temperature 31°C i vlage zraka 35 % pod blagim stresom, a povećanjem vlage na 75 % kod iste temperature pod izuzetno jakim stresom. Ovih se dana na području Hrvatske očekuju upravo ovako velike vrijednosti temperature i vlage i sasvim je jasno da sami uzgajivači moraju primijeniti sve moguće mjere kako bi se životinjama taj stres umanjio.
Osim smanjene konzumacije hrane i manje proizvodnje mlijeka (čak i do 50 %) tijekom ljetnih vrućina otežano je osjemenjivanje krava zbog slabo vidljivih ili uopće nevidljivih znakova estrusa.
Što treba učiniti svaki uzgajivač kako bi smanjio utjecaj visokog temperaturno-humidnog indeksa ?
- prilikom projektiranja i izgradnje staja osigurati volumen i dobar sustav prirodnog ventiliranja (ulaz zraka na bočnim zidovima tzv. spaceboard i izlaz zraka na sljemenu krova)
- adaptacija starih objekata
- osigurati dovoljne količine vode (kod visokih temperatura govedo pije i preko 130 litara vode na dan)
- dezinfekcija ležišta, (smanjena mogućnost mastitisa )
- zaštititi životinje od direktnog sunčevog zračenja
- kod balansiranja obroka voditi računa o povećanim potrebama na energiji zbog smanjene konzumacije
- redovno čišćenje jasli i hranidba krava tijekom hladnijeg dijela dana
- postavljanje dodatnih ventilatora i sustava hlađenja vodom (dopušteno strujanje zraka u zoni krava tijekom ljeta je 0,6m/sekundi. Hlađenje sitnim kapljicama vode koristiti kada vlaga nije prevelika jer može imati kontraefekt)
- paziti da objekt nije prenapučen
Jurica Bengeri, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik
