U Službenom listu Europske unije, L 267/1 od 14. listopada 2015. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1840 od 07. listopada 2015.  o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla („ISTARSKI PRŠUT“ /“ISTRSKI PRŠUT“ (ZOI)).

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena i Ličkog krumpira još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

 

„ISTARSKI PRŠUT“/“ISTRSKI PRŠUT“

ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI

 

 width=

 

Želimo posebno istaknuti dobru suradnju u rješavanju prigovora hrvatskih i slovenskih proizvođača kao i nadležnih tijela Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Opis sirovine 

‘Istarski pršut’/’Istrski pršut’ se proizvodi od butova svinja potomaka roditelja plemenitih pasmina i njihovih križanaca, osim pietrena i njegovih križanaca. Prosječna tjelesna masa svinja kod klanja mora biti veća od 160 kg žive vage, a svinje moraju biti stare najmanje devet mjeseci. S butova se skida koža s potkožnim tkivom. Masa obrađenih butova mora biti veća od 13 kg.

Opis gotovog proizvoda

‘Istarski pršut’/’Istrski pršut’ je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima, sušen na zraku i bez dimljenja, podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje 12 mjeseci. Ukupno razdoblje proizvodnje ‘Istarskog pršuta ‘/’ Istrskog pršuta’ od početka soljenja do kraja zrenja traje najmanje 12 mjeseci za butove koji su u fazi soljenja imali masu do 16 kilograma (svježi but). Za butove koji su u fazi soljenja imali masu veću od 16 kilograma (svježi but) razdoblje od početka soljenja do kraja zrenja mora trajati najmanje 15 mjeseci. ‘Istarski pršut’/’Istrski pršut’ je izduženog oblika jer sadrži i zdjelične kosti. Mišićno tkivo na presjeku ima jednoličnu ružičasto-crvenu boju, a masno tkivo mora biti bijele boje. ‘Istarski pršut’/’Istrski pršut’ je karakterističnog izrazitog mirisa na osušeno zrelo svinjsko meso i začinsko bilje, te umjereno slanog okusa. Masa ‘Istarskog pršuta’/’Istrskog pršuta’ u trenutku stavljanja na tržište mora iznositi najmanje 7 kg.

 Područje proizvodnje:

Sve faze proizvodnje ‘Istarskog pršuta’/’Istrskog pršuta’, od soljenja i prešanja, preko sušenja i zrenja do gotovog proizvoda, moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja  hrvatskog  i slovenskog dijela poluotoka Istre.

Stavljanje na tržište

Po završetku faze zrenja, na pršute za koje je kontrolom utvrđena sukladnost sa specifikacijom,  nanosi se vrući žig koji se sastoji od zajedničkog žiga, koji je jedinstven za cijelo područje proizvodnje ‘Istarskog pršuta’/’Istrskog pršuta’, i numeričke oznake proizvođača. U nastavku je prikazan izgled zajedničkog žiga.

 src=

 

 

 

 

Prethodni članakPčelinji otrov suzbija mnoge bolesti
Sljedeći članakINTERLIBER, međunarodni sajam knjiga i učila 10. – 15. 11. 2015.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.