Nakon više zahtjeva koji su došli iz redova seljačkih udruga i udruga poljoprivrednih proizvođača da se poništi prvi natječaj  iz operacije 4.1.1. ruralnog razvoja, Agencija za plaćanja u poljoprivredi na čelu s resornim ministrom nije poslušala taj zahtjev ali je poništila drugi natječaj i to iz operacije 4.1.2. koji je trebao biti otvoren do 30. prosinca 2015.godine, a raspisan je svega nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj.

 

 „Zanimljivo je da je poništen drugi natječaj ali ne i prvi čije poništenje su zatražile mnogobrojne seljačke udruge i udruge poljoprivrednih proizvođača poput Hrvatskog seljačkog saveza i Hrvatske voćarske zajednice,“ rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

 

Naime, poništenje natječaja za operaciju 4.1.1. se traži jer je Ministarstvo poljoprivrede Pravilnikom dozvolilo kandidaturu povezanih društava (društava kćeri). Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir više je puta upozorila da Pravilnik treba promijeniti i natječaj poništiti jer je takvo postupanje u suprotnosti s pravilima tržišnog natjecanja ali i u suprotnosti s ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike koja je orijentirana prema obiteljskim gospodarstvima, a ne prema tajkunima. O tome je Petir 4. studenog informirala Europsku komisiju,  a upozorenje je ponovila i 10. studenog na sastanku koji je organizirala za četrdesetak načelnika hrvatskih Općina s predstavnicima Europske komisije. Tada je predstavnica Komisije obećala istražiti cijeli slučaj.

 

Ovih je dana Hrvatska voćarska zajednica potvrdila sumnje u dodjelu sredstava mimo pravila te je informirala javnost da je za 16 korisnika odobreno  473.097.904,00 kn ili 54,92% ukupne potpore u prvom natječaju tj. 27,46% ukupnog proračuna za tu podmjeru za sedmogodišnje razdoblje. Sve te tvrtke prema uvjetima javnog natječaja su ostvarile bodove kao zajednički projekti s povezanim društvima. Od tih 16 tvrtki, njih 5 je u 2014. godini zajedno ostvarilo 4,87 milijuna kuna prometa pri čemu su ukupno imale samo 2 zaposlena djelatnika. Nakon provedenog natječaja planira im se dodijeliti 152,75 milijuna kuna potpore ili 17,85% ukupne sedmogodišnje potpore predviđene prvim natječajem.

 

„Upravo činjenicu da se radi o tvrtkama kćerima koje su na natječaju dobivale bodove za projekte u suradnji s trgovačkim društvima s kojima su povezane vlasničkim odnosima smatram teškim kršenjem tržišnog natjecanja. Osim toga, ovakva politika u suprotnosti je s ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike i zato sam i danas na sastanku članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta iz redova EPP-a s povjerenikom Hoganom u Strasbourgu zatražila da Komisija provede istragu o ovim navodima što je on i obećao učiniti“, poručila je zastupnica Petir.

Prethodni članakKoja je najveća korist od crnog oraha?
Sljedeći članakSkupljanje ambalaže sredstava za zaštitu bilja u Koprivničko-križevačkoj županiji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.