Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je u srijedu, 9. prosinca na svečanosti dodjele Europske pčelarske nagrade za 2015. godinu u Bruxellesu.

Među 23 prijave pristigle na natječaj, prestižnu je nagradu osvojio projekt pod nazivom „Pčelinja posla“ (Bee Deals) nizozemskog Centra za poljoprivredu i okoliš. Vrlo inovativan pristup koji uključuje sve relevantne subjekte (uzgajivače pčela, lokalnu zajednicu i trgovce) duž hranidbenog lanca predan je promicanju praksi usmjerenih na dobrobit pčela u svakodnevnim aktivnostima. Druga nagrada pripadala je uspješnom projektu čeških bumbara usmjerenom ka očuvanju ove vrste na lokalnoj razini.

Europsku pčelarsku nagradu ustanovili su prošle godine Europska udruga zemljovlasnika i Europski odbor proizvođača poljoprivrednih strojeva kako bi njome pridonijeli stvaranju zajedničkih rješenja za očuvanje bioraznolikosti, a ona se dodjeljuje izvanrednim i inovativnim projektima zaštite pčela i ostalih oprašivača u uzgoju.

Zastupnica Marijana Petir nedavno je supotpisala i zastupničko pitanje upućeno Europskoj komisiji o povlačenju dopuštenja za korištenje insekticida sulfoksaflora na prostoru Europske unije koje je izdala Agencija za zaštitu okoliša smatrajući ga opasnim za pčele, a pozivajući se na nedavnu odluku američkog prizivnog suda koji je učinio isto.

Petir je u travnju ove godine podržala i slovenski prijedlog da se u Ujedinjenim narodima pokrene inicijativa za proglašenje 20. svibnja Svjetskim danom pčela, svjesna da o opstanku pčela ovisi i opstanak ljudi. Zastupnica prepoznaje važnu ulogu pčela u očuvanju bioraznolikosti i neprocjenjiv doprinos pčelarstva, koje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i velike potencijale, poljoprivrednoj proizvodnji.  

Brinući o hrvatskom pčelarstvu, zastupnica njeguje suradnju s hrvatskim pčelarima koji ju informiraju o svojim uspjesima ali i o problemima s kojima se susreću. Hrvatski su pčelari zastupnicu Petir upoznali i s poteškoćama na koje su naišli prilikom apliciranja na mjere Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske o čemu je Petir zatražila i očitovanje nadležnih službi Europskog parlamenta. Zastupnici je tom prilikom potvrđeno kako je u nadležnosti država članica hoće li mjere kojima se može doprinijeti pčelarskom sektoru koristiti i uključiti u svoje programe ruralnog razvoja.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske uključuje nekoliko podmjera koje se tiču pčelarstva i pčelinjih proizvoda, ali nisu usmjerene isključivo na sektor pčelarstva, dok su u Republici Hrvatskoj na snazi i nacionalni pčelarski programi za razdoblje od 2014. do 2016. za koje je Europska unije u tom periodu predvidjela sufinanciranje u iznosu od 3.181.266 EUR.

 

G.L.

Prethodni članakKoncesionar se ne pridržava novog Zakona o komunalnom otpadu
Sljedeći članakNatapanje povrća u hidroponskom uzgoju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.