WWF Adrija povodom Svjetskog dana močvara, koji se obilježava 2. veljače, skreće pozornost na važnost očuvanja i obnove močvara, ali i drugih vlažnih staništa poput rijeka, jezera, tresetišta, iznimno važnih staništa za prirodu i ljude.
Povodom Svjetskog dana močvara, koji ove godine u fokus stavlja očuvanje bioraznolikosti, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adrija želi skrenuti pozornost na njihov izniman značaj kako za mnogobrojne vrste biljaka i životinja, tako i za ljude. Koristi močvara su brojne – močvarna vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja, tresetišta pohranjuju 30 posto kopnenog CO2, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, dok su usluge močvarnih ekosustava višestruko veće od npr. šumskih.
Unatoč svemu tome močvare i druga vlažna staništa nestaju tri puta brže od kišnih šuma. Čak 35 posto njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom razdoblju nestalo 81 posto populacije vrsta čiji su močvare dom. Procijenjeno je da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta. Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, onečišćenje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promjene.
„Posebno su ugrožene močvare i druga vlažna staništa na otocima koja predstavljaju ‘otoke unutar otoka’ i oaze bioraznolikosti. Upravo su otočna vlažna staništa nekada bila ključna za opstanak stanovništva jer su predstavljala jedini izvor slatke vode za ljude, poljoprivredu i napajanje stoke“, istaknula je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Ključno je da lokalno stanovništvo, a ponajviše predstavnici vlasti, prepoznaju njihove koristi i potencijale poput razvoja agroturizma ili edukativnih sadržaja te očuvaju i obnove močvarna staništa.
„Moramo se konačno odmaknuti od premise da su močvare izvor zaraze i bolesti i prihvatiti činjenicu da od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa korist imaju i priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje potencijala močvarnih staništa ključ je očuvanja bioraznolikosti“, zaključila je Popović Dujmović.
