Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir nakon održane izvanredne sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta 19. srpnja 2016. godine zatražila je od predsjednika Odbora CzesĹ‚awa Adama Siekierskog da na raspravu na prvoj sljedećoj sjednici Odbora  uvrsti raspravu o Delegiranoj uredbi (EU) 2016/921 od 10. lipnja 2016. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća.

Tom Uredbom, a kao odgovoru na ruski embargo, ali i zbog krize u sektoru voća i povrća, utvrđuju se pravila o financijskoj pomoći Unije za privremene mjere potpore koja se dodjeljuje organizacijama proizvođača iz sektora voća i povrća i proizvođačima koji nisu članovi tih organizacija za povlačenje voća s tržišta i slobodnu distribuciju primateljima (humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, bolnicama i kaznenim tijelima). Riječ je o mjeri Europske komisije koja je nastala kao rezultat ruskog embarga koji je stupio na snagu 2014. godine na uvoz voća i povrća iz Europske unije. Financijska pomoć Europske unije dodjeljuje se zemljama članicama EU u skladu s procijenjenim količinama proizvoda na koje ima utjecaj zabrana Ruske federacije. Za svaku državu članicu te su količine izračunate na temelju trogodišnjeg prosjeka izvoza određenih proizvoda u Rusiju. Zalaganjem zastupnice Petir za Hrvatsku su se uz jabuke na tom popisu našle i mandarine. Republici Hrvatskoj dodijeljena je prošle godine količina od 2150 t za jabuku i 3200 t za mandarinu. Pored ovih količina svakoj državi članici dodijeljeno je dodatnih maksimalno 3000 t.

Novom Uredbom iz srpnja ove godine umanjene su maksimalne količine proizvoda (voća i povrća) dodijeljene po državi članici na koje se mogu primijeniti privremene mjere potpora koje uključuju postupke povlačenja, neubiranja i zelene berbe. Količine na koje se mogu ostvariti potpore smanjene su za sve države članice na svega 30% prošlogodišnjih količina. Tako su primjerice za Hrvatsku, kvote za mandarine umjesto dosadašnjih 3200 t smanjene na samo 1000 tona, a kvote za jabuke s dosadašnjih 2150 tona na samo 600 tona.

Marijana Petir navedenu odluku Komisije smatra ishitrenom i nedovoljno pripremljenom o čemu je razgovarala s hrvatskim voćarima. „U trenutku tekuće krize u sektoru voća i povrća, kao i zbog nastavka ruskog embarga i elementarnih nepogoda koje su u više navrata pogodile Hrvatsku, takvo naglo smanjenje količina na koje se mogu ostvariti potpore smatram neopravdanim,“ rekla je Petir te zatražila objašnjenje Komisije na prvoj sljedećoj sjednici Odbora za poljoprivredu.

U svom odgovoru na zahtjev zastupnice Petir, CzesĹ‚aw Adam Siekierski, predsjednik Odbora za poljoprivredu podržao je prijedlog zastupnice Petir te ga vidi kao jedino moguće rješenje za nastalu situaciju. Sam povjerenik Hogan na sjednici Odbora održanoj 19. srpnja 2016. godine kazao je kako postojeće mjere za uzgajivače voća i povrća želi učiniti boljima i privlačnijima, pa će i rasprava koju je zatražila zastupnica Petir biti prava prilika da ga se na te riječi podsjeti. Zastupnica Petir očekuje da navedeni problem Ministarstvo poljoprivrede RH podigne i na razinu Vijeća te je iznenađena da Vijeće u kojem sjede ministri iz država članica nije pravovremeno reagiralo na ovakvu odluku.

 

G.L.

Prethodni članakŠto je sa zgradama koje se trebaju upisati u zemljišne knjige?
Sljedeći članakNewsletter 13-14/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.