Objavljen je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline („Narodne novine“ br. 68/16).

 

Višegodišnji napori hrvatskih i talijanskih znanstvenika da se Jabučka kotlina zaštiti zbog njene značajne uloge u održivosti demerzalnih resursa u jadranskom bazenu rezultirali su dogovorom hrvatske i talijanske administracije da se dio akvatorija Jabučke kotline proglasi no-take zonom. Republika Hrvatska je implementirala ovu zabranu koćarenja u dijelu Jabučke kotline Pravilnikom o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline („Narodne novine“ br. 79/15) proglašavajući zonu zabrane koćarenja na razdoblje od 26. srpnja 2015. godine u 00:00 sati do 25. srpnja 2016. godine u 24:00 sata. Imajući u vidu da preliminarni rezultati znanstvenog istraživanja ukazuju na nepromijenjeno stanje u području Jabučke kotline, Hrvatska je pokrenula inicijativu o dogovoru oko nastavka režima upravljanja. Slijedom navedenog, koristimo priliku izvijestiti da su razgovori na bilateralnoj razini bili uspješni te su obje strane (Talijanska Republika i Republika Hrvatska) poduzele odgovarajuće korake za produljenje zabrane koja se nastavlja u kontinuitetu do 16. listopada 2016. godine, do kad se očekuje finalizacija obrade prikupljenih znanstvenih podataka, znanstveni savjet te bilateralni dogovor o daljnjim mjerama.

 

Pravilnik o izmjeni pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline objavljen je u Narodnim novinama broj 68/16 od 22. srpnja 2016. godine s danom stupanja na snagu 23. srpnja.

 

Identična mjera implementirana je i od strane talijanske administracije.

Prethodni članakPovlačenje i opoziv proizvoda: Oslić bez glave-Hoki
Sljedeći članakLAG-ovima više od milijun kuna iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.