Zanima me koje su kategorije gospodarskih subjekata obveznici primjene propisa iz zaštite na radu?
Unatoč činjenici da se odredbe Zakona o zaštiti na radu ne odnose na fizičke osobe – obrtnike koji obrt obavljaju sami kao samozaposlene osobe bez zaposlenika niti na trgovačka društva s jednim zaposlenikom (j.d.o.o. i d.o.o.), oni su ipak podložni određenim obvezama koje propisuju neki drugi zakonski propisi. Ako fizičke osobe-obrtnici bez zaposlenih ili jedini zaposlenici d.o.o.-a i j.d.o.o.-a rade u zajedničkim prostorima tada se i na njih odnose odredbe Zakona o zaštiti na radu i to zbog činjenice što u istom prostoru radi više osoba. Također, napominjemo da je u slučaju kad više poslodavaca radi na istoj lokaciji, moguće ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu sa stručnjakom za zaštite na radu koji će biti zadužen za sve njih. Ujedno treba voditi računa o broju osoba i vrsti obavljanih poslova (npr. 4 d.o.o. s jednim zaposlenikom koji rade u zajedničkim prostorijama podlaže obvezama iz zaštite na radu kao jedan poslodavac koji zapošljava 5 zaposlenika). U slučaju da se ne radi o zajedničkim mjestima rada kao što je prethodno navedeno, samozaposlena osoba ne mora biti osposobljena za rad na siguran način, ne mora imati izraženu procjenu rizika, ne mora ispunjavati uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, sredstva rada se ne moraju ispitivati niti se moraju ispitivati čimbenici radnog okoliša, ne moraju se ispitivati instalacije (električne, plinske), mjesta rada ne moraju biti u skladu s posebnim propisom. Isto tako, samozaposlena osoba niti po definiciji ne može doći u situaciju prijaviti radove na radilištu, a otpada i obveza prijave teške i smrtne ozljede. Ako samozaposlena osoba ima praktikante/ naučnike, tada mora poštivati odredbe Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.), odnosno mora osigurati mjesta rada sigurnima i ispravnima za praktikante/naučnike jer uključuje i druge sudionike u proces rada.