Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 31. ožujka 2020. natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda, iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019. – 2023.


Korisnici mjere Restrukturiranje su vinogradari upisani u Vinogradarski registar (fizičke ili pravne osobe čije se gospodarstvo nalazi na području Republike Hrvatske i koji posjeduju površinu zasađenu vinovom lozom gdje se proizvodi tog područja upotrebljavaju za komercijalnu proizvodnju vinskih proizvoda, a površine vinograda su upisane u Vinogradarski registar).

Dozvoljeni troškovi  unutar mjere Restrukturiranje su:

  • ulaganja vezana uz zamjenu sorte/sorata i/ili premještanje vinograda i
  • ulaganja prihvatljiva u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja vinogradom.

Razina potpore iznosi do 75% od ukupno prihvatljivih troškova za aktivnosti dokumentirane računima ili drugim dokumentima jednake dokazne snage te za  troškove doprinosa u naravi.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000,00 EUR.

Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u istoj godini nije ograničen, međutim u okviru jedne financijske godine ne može se istom korisniku odobriti potpora u iznosu većem od 750.000 EUR uključujući i nadoknadu gubitka dohotka.

Korisnici mogu ostvariti i naknadu za gubitak dohotka (u obliku financijske naknade ili  prava na koegzistenciju, odnosno istovremeno postojanje starih i novih vinograda.

Rok za podnošenje prijava je do 31. srpnja 2020. godine, a natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su ovdje.

U razdoblju 2014.-2018. objavljeno je sedam natječaja za mjeru Restrukturiranje, a u razdoblju 2019.-2023. jedan natječaj.

Odobreno je 87 projekata u ukupnom iznosu potpore od 81.017.415,32 HRK. Odobreno je 39 zahtjeva za isplatu u iznosu od 40.091.017,50 HRK.

Prethodni članakRosika- mesožderka ljekovitih svojstava
Sljedeći članakPonudite svoje poljoprivredne proizvode na digitalnoj tržnici!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.