Zagreb, 18. veljače 2017. – Uskoro kreće gradnja više od 26 milijuna kuna vrijedne moderne hladnjače Distributivnog centar za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec u Zagrebačkoj županiji.

 

Radi se o jedinoj hladnjači u Republici Hrvatskoj kapaciteta 3000 tona koja nije u vlasništvu trgovaca, a omogućit će proizvođačima s područja Zagrebačke županije, ali i šire, da svoje proizvode skladište prema uvjetima koje ne diktiraju trgovci, konkuriraju uvoznoj robi, ali i potrošačima nude domaće proizvode provjerene kvalitete tijekom cijele godine.

 

Gradnja ULO hladnjače s tehnološkom opremom i transportnim sredstvima ukupne vrijednosti 26.189.908,77 milijuna kuna (bez PDV-a) predstavlja drugu fazu razvoja Distributivnog centar za voće i povrće d.o.o., a većina sredstva za gradnju tj. 23.362.980,45 milijuna kuna osigurana su temeljem natječaja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Od spomenutog iznosa 19.855.533,38 milijuna kuna osigurano je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoja, a 3.501.447,07 iz proračuna Republike Hrvatske. Razliku do ukupne vrijednosti projekta osigurat će Distributivni centar za voće i povrće d.o.o. s iznosom od 2.826.928,32 milijuna kuna. Očekuje se da će nova ULO hladnjača biti sagrađena do kraja 2018. godine. Prijavitelji projekta su uz Distributivni centar za voće i povrće d.o.o. i Poljoprivredna zadruga (PZ) Zagrebački voćnjaci i PZ Međimurski voćnjaci.

 

Do sada je Distributivni centar, čija je I. faza izgradnje završena 2012. godine, proizvođačima pružao usluge prihvata, skladištenja, sortiranja, kalibriranja, pakiranja te utovara i otpreme voća i povrća.  „Nakon što izgradimo ovu hladnjaču mogu reći da će poljoprivredna proizvodnja u Zagrebačkoj županiji doseći jedan novi, europski, standard. S jedne strane osigurat ćemo domaćim proizvođačima da voće i povrće mogu plasirati na tržište cijele godine, a ne samo sezonski i time konkurirati trgovcima, a s druge strane potrošačima da dobiju kvalitetnu domaću namirnicu očuvane nutritivne vrijednosti“ – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić nadodavši kako ne sumnja da će centar postati regionalni lider za domaće proizvođače jer će im omogućiti stvaranje veće dobiti, a time i razvoj hrvatske poljoprivrede.

 

Osim što će se realizacijom II. faze izgradnje Distributivnog centra malim i srednjim poljoprivrednicima omogućiti postizati bolje kupoprodajne cijene i  snabdijevanje tržišta tijekom cijele godine, očekuje se i čitav niz drugih benefita kao što su zapošljavanje i samozapošljavanje, kontinuirani i ekološki održiv gospodarski razvoj te stvaranje konkurentnih i održivih poljoprivrednih gospodarstava i prepoznatljivih proizvoda s većom dodanom vrijednošću na poljoprivrednom gospodarstvu i selu. Uvođenjem ovih novih tehnologija želi se organizirati i izgraditi tržišna i financijska infrastruktura koja bi ojačala i očuvala tradicijske vrijednosti poljoprivredne proizvodnje te istovremeno informirala i educirala poljoprivrednike o novim trendovima u proizvodnji i poslovanju. Inače, ULO hladnjača koristi tzv. ultra low oxygen tehnologiju koja smanjujući kisik omogućuje dugotrajno skladištenje voća i povrća.

 

Distributivni centar za voće i povrće d.o.o. osnovan je 2008. godine s namjerom da postane središnje mjesto koje će omogućiti koncentraciju ponude voća i povrća poljoprivrednih proizvođača s područja Zagrebačke županije i okolnih županija. Vlasnici društva su: Zagrebačka županija s udjelom u visini 17.000.000 kuna, što iznosi 77,27% vlasništva, Grad Velika Gorica s udjelom u visini 3.900.000 kn, što iznosi 17,73% vlasništva te Poljoprivredna zadruga Zagrebački voćnjaci s udjelom u visini 1.102.000 kn, što iznosi 5% vlasništva.

Prethodni članakNova prilika za promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda- za programe informiranja i promocije potpora do 80%
Sljedeći članakRazlika ugovora o radu i djelu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.