Potkraj svibnja u Svetom Ivanu Zelini održana je 18-u godinu u nizu manifestacija „Dani zagrebačkih jagoda“, inače potrošačko ocjenjivanje sorti jagode s područja Zagrebačke županije i grada Zagreba. Na ocjenjivanje se prijavilo najmanje uzoraka do sada, svega osam.
Kao najukusniju, potrošači su izabrali sortu asia. Uz asiu, potrošači su ocijenili i sorte san andreas, albion, joly, sibilla, clery, quicky i alba. Ocjenjivao se vanjski izgled (veličina, oblik i boja) i unutarnja kakvoća ploda (čvrstoća, tekstura, sočnost, odnos šećera i kiselina, aroma i punoća okusa).
„Proizvođači stalno mijenjaju sorte, stvorene kroz oplemenjivačke programe, tražeći one koje su najbolje prilagođene uvjetima uzgoja u Hrvatskoj. Nove su sorte, u pravilu, bolje kvalitete i puno ukusnije“, rekao je prof. dr. sc. Boris Duralija sa Zavoda za voćarstvo zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, voditelj ocjenjivanja.
Na prostoru Županije i grada Zagreba, dodao je, prevladavaju tri sorte – clary, joly i asia.
„Jednorodne su, a njihova sezona berbe, ovisno o tehnologiji uzgoja, traje od kraja travnja do početka lipnja“, pojasnio je Duralija, rekavši da je ovogodišnja sezona berbe, u odnosu na prethodne, počela nešto ranije.
„I to je
rezultat globalnoga zatopljenja. Godina je toplija pa je i vegetacija ranije
krenula. Ako govorimo o temperaturi, sunčevoj svjetlosti i vlazi zraka, godina
je dobra za proizvođače“ , rekao je
Duralija. 
Na ocjenjivanju su bili plodovi jagode dviju udruga – Udruge proizvođača jagoda Zagrebačke županije “Jagodni prsten” i Udruge uzgajatelja jagoda grada Zagreba.
„Ove godine nije bilo bolesti, a prodaja je izvrsna! Na kućnome pragu prodajemo bolje nego ikada dosad. Nema ‘otpadne’ jagode, pa će potrošači ‘ostati’ bez pekmeza i soka“, kazao je Damir Gregorić, dopredsjednik Udruge “Jagodni prsten”, koji se uzgojem jagode bavi 25 godina.
„Shvatio sam da od toga mogu i živjeti. Imam 40.000 sadnica, od čega 80 posto u plasteniku. Iako sam ove godine imao problema s mrazom, zadovoljan sam proizvodnjom. Treba ustrajati, jer tko ustraje taj i profitira“, govori Gregorić. Za kvalitetnu jagodu, nastavlja, treba puno truda, posebno u savladavanju tehnologije proizvodnje.
„Proizvođači jagode ništa ne rade strojno, sve je ručni rad!“, naglašava Gregorić.
Bez stalnog unaprjeđenja tehnologije teško je biti profitabilan!
U sklopu manifestacije “Dani zagrebačkih jagoda”, potrošačko ocjenjivanje plodova jagode zajedno organiziraju Zagrebačka županija i Grad Zagreb.
„Radimo to s ciljem promoviranja, prije svega jagode, a onda i sorte. Ovakva su ocjenjivanja pomogla da neke sorte, zbog preferencije potrošača, postanu i udomaćene“, rekao je mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije. Rekao je da na području županije ima šezdesetak registriranih uzgajatelja jagoda i većini njih je ona nije glavna djelatnost. Svi oni, naglasio je, mogu računati na bespovratne potpore županije, poput potpore za gradnju plastenika, opremanje i izradu prodajnoga mjesta, marketinga, edukacije itd.
„Ovisno o statusu proizvođača, je li profesionalni poljoprivrednik, plaća li mirovinsko i zdravstveno, je li mladi poljoprivrednik, maksimalni iznos bespovratne potpore je 150.000 kuna“, rekao je Kraljičković.
Govoreći o trendovima uzgoja jagode, prof. dr. sc. Boris Duralija je rekao da se povećavaju površine pod jagodom “na mjestu njihova konzumiranja”.
„Najbolji primjer je Njemačka, gdje se dosta jagode uvozilo iz Španjolske, Italije i sjeverne Afrike, no sada se u toj zemlji povećavaju površine pod jagodom. Zanimljiv je i podatak da se broj ozbiljnih proizvođača smanjuje, a količina proizvedene jagode povećava. Vjerojatno će i kod nas, kroz desetak godina, doći do smanjenja broja proizvođača. Oni koji su bolje organizirani povećat će proizvodnju, a oni drugi neće moći pratiti taj tempo“, kaže Duralija, dodajući da je uzgoj jagode ozbiljan posao.
„Mora se ulagati u edukaciju
i stalno unapređenje tehnologije. Ako ostanete na starim tehnologijama, više
niste profitabilni“, naglašava prof. dr. sc. Boris Duralija. 
