Zbog šteta uzrokovanih požarima koji su posljednjih dana prouzročili velike materijalne gubitke kako na domovima naših sugrađana tako i na poljoprivrednim površinama Ministarstvo poljoprivrede donosi Pravilnik koji definira uvjete prihvatljivosti za korištenje Mjere 5, Podmjere 5.2 – obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Pravilnik je u završnoj fazi pripreme i očekujemo da će u ponedjeljak, 24. srpnja 2017. godine biti objavljen u Narodnim novinama.

Natječaj za korištenje ove mjere bit će raspisan kroz desetak dana, a prijave na natječaj bit će omogućene od 1. listopada 2017. godine jer je zbog strogih pravila korištenja EU sredstava potrebno zadovoljenje osnovnih preduvjeta korištenja ove mjere (proglašenje elementarne nepogode, izlazak na teren povjerenstava za procjenu šteta…).

Za razliku od prijašnjih natječaja, u ovom natječaju značajno se olakšavaju uvjeti prihvatljivosti te sustav prijave tako da očekujemo puno veći broj prihvatljivih prijava.

 

Uvjeti će biti sljedeći:

  • proizvođač mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika prilikom podnošenja zahtjeva za potporu,
  • u obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika,
  • šteta mora biti veća od 30% što znači ako ste primjerice na parceli imali 500 loza – minimalno 150 mora biti uništeno,
  • županija mora proglasiti elementarnu nepogodu za područje JLS-a,
  • korisnik mora pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

 

Dozvoljeni troškovi su sljedeći:

  • sanacija poljoprivrednog zemljišta,
  • izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata,
  • popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju,
  • ·nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja,
  • kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja,
  • ·opći troškovi (do 10%).

 

Predviđeni iznos natječaja je 150.000.000 kn uz mogućnost povećanja, a pokriva se do 100% prihvatljivih izdataka.

 

Korisnik će predati prvi dio zahtjeva za potporu sa dokumentacijom (Procjena štete koja mora biti veća od 30%, procjenu ukupnih radova s obzirom da Procjena sadrži samo broj životinja, stabala i slično, ali ne i ostale radove koje je potrebno obaviti, potvrda porezne uprave da nema duga, izjava da nema dvostrukog financiranja i slično). Nakon toga, a po zatvaranju natječaja, APPRRR će korisniku izdati Odluku o administrativnoj kontroli i Ugovor na temelju kojeg korisnik kreće u prikupljanje ponuda te mu se nakon odobrenja ponuda izdaje Odluka o financiranju.

 

Razmatra se i mogućnost isplate predujma kako bismo još više olakšali unesrećenim korisnicima da čim prije obnove svoj proizvodni potencijal.

 

Ministarstvo će tijekom ljetnih mjeseci obaviti niz konzultacijskih i edukacijskih radionica kako s potencijalnim korisnicima tako i sa županijama, gradovima i općinama, županijskim razvojnim agencijama te LAG-ovima kako bi cijeli sustav odradio sve aktivnosti sinkronizirano te s čim manjim zahtjevima za krajnje korisnike.

 

U izradi je i Uputa u kojoj će biti navedeni svi zahtjevi i uvjeti kao i primjeri dobre prakse.

 

Ova mjera je najbrža i najizdašnija pomoć koju u ovom trenutku možemo staviti na raspolaganje našim poljoprivrednim proizvođačima. Krećemo s alokacijom od 20 milijuna Eura, no prema potrebi možemo ta sredstva i povećati. Svaki pedalj zemlje u Dalmaciji je neprocjenjiv i generacije su se borile s teškim terenima i nepristupačnim kršem da bi došli do plodnog tla. Maslinici i vinogradi prehranjivali su i školovali generacije da bi vatra sav taj trud i odricanje izbrisala u nekoliko trenutaka. Dali smo mogućnost svima koji imaju poljoprivrednu proizvodnju da sudjeluju na natječaju. Pojednostavili smo proceduru i aktivirat ćemo sve službe da bi korisnici imali što manje opterećenja oko prijave na natječaj. Većina je osim poljoprivrednog potencijala ostala i bez domova, pa ako im uistinu želimo pomoći moramo maksimalno olakšati pristup ovim sredstvima.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakKoje su mesnate pasmine kunića jednostavne za uzgoj za kućne potrebe?
Sljedeći članakBoljom zaštitom male plave ribe do sigurnijeg ulova u budućnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.