Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede obavještava javnost da od 19. rujna 2017. godine započinje s provedbom jesenske akcije oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske.

 

Jesenska akcija započinje distribucijom mamaka iz zrakoplova 19. rujna  2017. godine na području srednje i južne Dalmacije. Nakon toga mamci će biti distribuirani na području istočne i zapadne Slavonije, zatim na području otoka Krka, Istre, Gorskog kotara i Kvarnera, a akcija završava distribucijom mamak na području sjeverne Hrvatske. Očekuje se da će jesenska akcija trajati do 30 rujna 2017. godine, no moguće je i dulje trajanje ovisno o vremenskim uvjetima.

 

Vakcinalni mamci koji se koriste za cijepljenje lisica nisu štetni i opasni za zdravlje ljudi i domaćih životinja ukoliko se sa njima pravilno postupa. Cjepivo je testirano na primatima, psima, mačkama i drugim životinjama i dokazana je njegova neškodljivost. Mamci za oralnu vakcinaciju lisica nisu namijenjeni cijepljenju pasa, mačaka ili drugih domaćih životinja protiv bjesnoće. Kućni ljubimci cijepe se u veterinarskim organizacijama u skladu sa Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju . Konzumiranje većeg broja mamaka može uzrokovati probavne poremećaje kod ljubimca, ali ne predstavlja dugoročnu opasnost za njihovo zdravlje. 


Stoga, molimo građane da u dane provođenja vakcinacije i 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce drže pod nadzorom prilikom kretanja javnim površinama i parkovima kako bi se spriječio njihov kontakt sa cjepivom.

 

Mamke koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamak zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamkom, Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamak nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamka može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.

 

Ukoliko je vanjski omot mamka oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamak više nije djelotvoran, te se takav mamak, obavezno noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamak pravilno uklonio.

 

U slučaju dodirivanja omota mamka, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamaka (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.

Bjesnoća je smrtonosna zarazna virusna bolest, od koje obolijevaju životinje i ljudi (zoonoza),  a posljednji slučaj bjesnoće u Republici Hrvatskoj potvrđen je u veljači 2014. godine u jedne odstrijeljene lisice na području Zagrebačke županije.

 

Iako je neizlječiva, bjesnoća se može spriječiti!

 

U svrhu sprečavanja širenja ove bolesti provodi se oralna vakcinacija lisica – višegodišnji program iskorjenjivanja bjesnoće sufinanciran sredstvima Europske Unije, čija je provedba u Republici Hrvatskoj započela u proljeće 2011. godine. Cilj oralne vakcinacije lisica je imunizacija populacije lisica i time sprječavanje daljnjeg širenja te iskorjenjivanje bjesnoće u divljih i domaćih životinja, čime se osigurava zaštita zdravlja ljudi i životinja.

 

Mamci mirisa atraktivnog za lisice koji sadrže cjepivo protiv bjesnoće, distribuiraju se pomoću zrakoplova na području cijele zemlje s iznimkom jadranskih otoka dva puta godišnje, u proljeće i jesen. 

U svrhu sprečavanja pojave i širenja ove bolesti u domaćih životinja provodi se i cijepljenje pasa starijih od 3 mjeseca.

 

Ovakvom sustavnom višegodišnjom primjenom navedenih mjera, a s obzirom da je posljednji slučaj bolesti utvrđen prije nešto više od 3 godine, može se reći da je Republika Hrvatska na putu iskorjenjivanja ove opasne smrtonosne bolesti.


Detaljne informacije o bjesnoći te letak i brošura o provedbi oralne vakcinacije lisica objavljene su na mrežnoj stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane: www.veterinarstvo.hr.

 

Zbog važnosti informiranja javnosti i opasnosti koju predstavlja bjesnoća za zdravlje ljudi i životinja u svijetu se 28. rujna obilježava i Svjetski dan bjesnoće.

Prethodni članakDa li je cider voćno vino?
Sljedeći članakEuroparlamentarci zabrinuti za proizvođače mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.