U Bruxellesu je danas, 3. listopada 2017. godine održan sastanak Odbora za politiku kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri Europskoj komisiji, na kojem je održana rasprava odnosno glasanje o prijedlogu Provedbene Uredbe Komisije (EU) o upisu naziva Varaždinsko zelje u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i prijedlogu Provedbene Uredbe Komisije (EU) o upisu naziva Slavonski kulen, Slavonski kulin u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

 

Vezano za naziv Varaždinsko zelje, prijedlogom Uredbe predlaže se upis naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a za sjemenje i proizvode od kupusa koji se proizvode izvan definiranog zemljopisnog područja, na oznakama se bez vremenskog ograničenja dopušta korištenje naziva sorti Varaždinsko 2 i Varaždinsko 3, uz jasno isticanje zemlje podrijetla, bez ikakva upućivanja na Hrvatsku.

 

Vezano za naziv Slavonski kulen, Slavonski kulin prijedlogom Uredbe predlaže se upis naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a Slovenskom društvu Celjske mesnine d.d. dozvoljava se korištenje naziva Slavonski kulen za označivanje proizvoda koji nije u skladu sa specifikacijom proizvoda Slavonski kulen,Slavonski kulin (ZOZP) tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu Uredbe.

 

Prijedlozi Uredbi su jednoglasno usvojeni, a pravnu snagu imat će tek po objavi u Službenom listu Europske unije.

 

Ponosan sam na sve koji su sudjelovali u ovom procesu, a ponajprije na naše proizvođače. Bilo je prigovora na naše zahtjeve za zaštitu naziva ovih proizvoda, no argumentiranim pristupom izborili smo se za svoja uvjerenja. Još jednom čestitam proizvođačima i želim im puno uspjeha u promociji njihovih proizvoda kako na domaćem tako i na ostalim tržištima. – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakKako prodavati povrće i tijekom zime?
Sljedeći članakProblem s legalizacijom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.