Isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2017. godinu počinje sljedeći tjedan i to isplatom predujma u ukupnom iznosu od 922 milijuna kuna, što je 116 milijuna kuna više nego prošle godine.

 

Potporu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Jedinstveni zahtjev u 2017. godini i koja su prošla kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Predujam će poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćen zaključno s 30. studenim 2017. godine.

 

Novac za ovu avansnu isplatu povlačimo iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi, a isplaćuje se 70%  EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2017. godini. Sredstva se isplaćuju za potporu po površni, nevezanu uz vrstu proizvodnje i to za:

  • Osnovno plaćanje
  • Zeleno plaćanje
  • Preraspodijeljeno plaćanje.

 

Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive poljoprivredne površine su obradivo zemljište, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se vrši poljoprivredna aktivnost i upisane su u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – zeleno plaćanje – isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive za osnovno plaćanje i to kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Obzirom da površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja, poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine (EZP) i očuvanje trajnih travnjaka.

 

Više o sustavu izravnih plaćanja pročitajte u brošuri Izravna potpora poljoprivrednicima i kontrola prije isplate:  http://www.apprrr.hr/brosure-4.aspx

Prethodni članakGdje nabaviti hrust?
Sljedeći članakMože li se pekan orah uzgajati u Ozlju?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.