Preuzimanjem mandata u Ministarstvu poljoprivrede ministar Tomislav Tolušić je sa svojim timom pokrenuo brojne postupke u izradi kvalitetnijih zakonskih rješenja te uklanjanju administrativnih barijera s ciljem da se zaustave negativni trendovi u hrvatskoj poljoprivredi i pokrenu pozitivne promjene. Među prvim potezima Vlade RH i Ministarstva, kada je riječ o potpori poljoprivrednim gospodarstvima za konkurentnije poslovanje,  bilo je smanjivanje PDV-a sa 25 na 13 posto za stočnu hranu, repromaterijale  i sadnice te zaštitna sredstva, provedba te mjere krenula je od prvog dana 2017.

 

Od deset zakona koji su prošli javnu raspravu kroz e-savjetovanje četiri su usvojena, ostali su u završnoj proceduri, njihovo usvajanje očekujemo tijekom prvog tromjesečja 2018. O kvalitetnim rješenjima koje donose novousvojeni zakoni možda najbolje svjedoči veliki konsenzus zastupnika iz redova vladajućih i oporbe. Naime, zakoni su usvojeni gotovo konsenzusno i to:  Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (116 glasova), Zakon o zaštiti životinja (113 glasova) , Zakon o morskom ribarstvu (116 glasova) i Zakon o akvakulturi (122 glasa). U proceduri Vlade RH, odnosno Sabora su Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori,  Zakon o šumama, Zakon o lovstvu i krovni Zakon o poljoprivredi.

 

Ovdje vrijedi podsjetiti i na dugo čekani, od strane poljoprivrednika, Mliječni paket od tri pravilnika radi poboljšana situacije u sektoru mljekarstva te na izmjenu Zakona o javnoj nabavi gdje su, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ugrađeni kratki lanci opskrbe prehrambenim proizvodnima čime je otvorena opcija da javni naručitelji  (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i sl.) nabavljaju hranu od lokalnih proizvođača koja od polja do stola putuje najviše 48 sati.

 

Realizacija mjera, odnosno provedba natječaja i isplata potpora iz Programa ruralnog razvoja (PRR) zatečena je na vrlo niskim razinama, baš kao i kod Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. U prve dvije godine provedbe, odnosno tijekom 2015.- 2016. iz PRR od mogućih 2,38 milijardi eura iskorišteno je tek 7 posto iznosa dok je kod Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo iskorištenost iznosila još skromnijih 5,7 posto od raspoloživih gotovo 350 milijuna eura.

 

Usvajanjem jednostavnijih procedura za dodjelu sredstva iz Programa ruralnog razvoja u 2017. godini provedeno je 43 postupka dodjele sredstava, a korisnicima je izdano ukupno 2640 odluka i ugovora u vrijednosti potpore od 3,2 milijarde kuna. Ukupna vrijednost provedenih postupaka dodjele sredstava predstavlja 50 % raspoloživih sredstava PRR-a.

 

Od početka provedbe PRR-a tako je ukupno dodijeljeno 6, 1 milijardi kuna javnih sredstava odnosno 34%, a isplaćeno je 3.275.288.219,27 kuna. Taj podatak ilustrira visoki skok u iskorištenosti europskih potpora iz PRR-a unutar godinu dana, sa 7 na 20 posto što je RH svrstalo na bolju poziciju od mnogih članica EU.

 

Početkom siječnja Agencija za plaćanja u poljoprivredi će raspisati dugo očekivani natječaj za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti (6.2.) vrijedan 187 milijuna kuna te novi natječaj iz operacije 4.1.1. namijenjen ratarima, vinarima i cvjećarima vrijedan 100 milijuna kuna.

 

Iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u 2017. godini ugovoreno je 626 projekata ukupne vrijednosti 402.832.107 kuna, a isplaćeno 136.826.501 kuna za 447 projekata. To je pridonijelo povećanju iskorištenost sa 5,78% s početka godine na 15,2% na kraju 2017. godine. Kako je ovaj program specifičan, sadrži i mjere financiranja koje se odnose na provedbu odredbi Zajedničke ribarske politike u dijelu administracije, točnije u dijelu nadzora i kontrole te prikupljanja podataka u ribarstvu i za te mjere je alociran  dosta veliki iznos, kada se on izuzme onda je za sufinanciranje mjera namijenjenih sektoru ribolova, akvakulture i prerade postotak iskorištenja čak 20%. Uključe li se pak i zahtjevi za potporu koji su u završnoj obradi, a radi se o dodatnih oko 200 milijuna kuna, iskorištenost potpora iz ribarskog programa u 2017. zaključno će iznositi više od 23%.

 

Do kraja siječnja 2018. bit će  objavljeno još šest natječaja vezanih uz ribarski program ukupne vrijednosti 478 milijuna kuna od kojih je čak 311 namijenjeno za nove ili modernizaciju postojećih ribarskih luka. Tijekom 2018. godine bit će obavljena i nabava  besposadnog zrakoplovnog sustava te brzih ophodnih brodica za nadzor i kontrolu ribolova, odnosno hrvatskog dijela jadranskog akvatorija  za što je rezervirano 150 milijuna kuna.

 

Za izravna plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. godinu ukupno je isplaćeno 3,3 milijarde kuna za oko 100.000 korisnika. Prvi puta u povijesti isplate potpora u poljoprivredi, uvedenih prije dvadesetak godina, poljoprivrednicima je u studenom 2016. isplaćen avans od 800 milijuna kuna, što je ponovljeno i u studenom 2017. no, avans je sada iznosio 945 milijuna kuna, odnosno bio je 14 posto veći nego lani. Isto tako,  ove godine su poljoprivrednici po prvi put na kućne adrese dobili izračun izravnih potpora s informacijom koliko im je sredstava i za što isplaćena potpora.

 

Tijekom ove godine okrenuta je i nova stranica u rješavanju problematike navodnjavanja. Uz to što su u funkciju stavljena dva sustava koji ukupno pokrivaju 6250 hektara potpisano je i devet ugovora u vrijednosti 360 milijuna kuna za izgradnju sustava za površinu od još 3600 hektara. U završnoj su fazi i projekti za još šest sustava kojima će biti pokriveno oko 2000 hektara uz trošak izgradnje od 162 milijuna kuna. 

 

U travnju 2017. usvojena je i prva Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. Kroz dva programa potpora male vrijednosti putem javnih natječaja za 79 ulaganja tvrtkama iz drvnog sektora ove godine dodijeljeno je ukupno 25,7 milijuna kuna. 

 

Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za razminiranje u rujnu su potpisali  Sporazum o financiranju poslova razminiranja za 2017. i  2018. Sa 40 milijuna kuna bit će razminirano oko 340 ha. Kako bi se ubrzao proces razminiranja  u lipnju ove godine izmjenom pravilnika omogućeno je povećanje sredstava OKFŠ-a namijenjenih za razminiranje šuma i šumskog zemljišta s dosadašnjih 13 na  30%. Iz sredstava OKFŠ vatrogasnim zajednicama jedinica lokalne samouprave s područja krša sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem isplaćeno je 8 milijuna kuna.  

 

Kreiran je i novi model za provedbu Školske sheme, izravno su povezane škole i dobavljači, mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja proizvode mlijeko, voće i povrće. U Shemu se uključilo rekordnih 1096 škola koje uzimaju voće i povrće i 695 onih koje su u programu mlijeka. Od 105 dobavljača 20 ih isporučuje mlijeko, a 85 voće i povrće. Srednjim strukovnim školama koje imaju poljoprivrednu naobrazbu za 38 projekata dodijeljeno je 13 milijuna kuna, a općinama iz Zadarske županije pogođenim povijesno nezapamćenom poplavom za popravak nerazvrstanih prometnica koje vode do poljoprivrednih površina isplaćeno je ukupno 6,5 milijuna kuna.

 

Na kraju godine posebno bih želio zahvaliti svim djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, partnerskih agencija i zavoda na savjesnom angažmanu i trudu koji su uložili u provedbu svih ovih aktivnosti koje su dovele do ovako dobrih rezultata i vraćanja optimizma na hrvatsko selo“ – zaključio je ministar Tolušić te dodao  „Ovakavim tempom nastavljamo i sljedeće godinu i svake iduće godine našeg partnerstva, jer želimo da Ministarstvo poljoprivrednicima bude pouzdan partner, da zajedno kreiramo pozitivnu poslovnu klimu i stvaramo nove vrijednosti njegujući našu tradiciju i identitet.

Prethodni članakGubim li naknade na porodiljnom?
Sljedeći članakZapočelo izdavanje odluka o privremenoj raspodjeli sredstava mladim poljoprivrednicima s drugog natječaja za operaciju 6.1.1.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.