U prošlom broju Gospodarskog lista u članku o umanjenju izravnih plaćanja pojedinim proizvođačima, spomenuta je i tema brisanja krških pašnjaka iz Arkoda do kojeg dolazi jer se prema navodima iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na tim parcelama ne odvija i ne obavlja poljoprivredna djelatnost (npr. pašarenje) stoga se takve površine brišu iz evidencije poljoprivrednog zemljišta. O kronologiji dobivanja mogućnosti poticaja za krške pašnjake te potom oduzimanju tih prava i sankcioniranju poljoprivrednika, razgovarali smo s Ivanom Tešijom, predsjednikom udruge Hrvatski krški pašnjaci.
- Gospodine Tešija, cijela priča oko poticaja za krške pašnjake počinje ulaskom Hrvatske u EU. Kako je došlo do upisivanja tih površina u Arkod?
-Krška područja za vrijeme pregovora Hrvatske s Europskom komisijom (EK) kod ulaska u EU nisu dogovorena za plaćanje niti su nažalost prepoznata kao posebnost i veliki potencijal za razvoj ekstenzivnog i ekološkog stočarstva koje bi rezultiralo povećanjem domaćeg mesa koje je uzgojeno na prirodan način,kao i proizvodnje mlijeka.
Bivši ministar Jakovina je prilikom pregovora shvatio da zbog birokratskih prepreka,nesređenog vlasništva i kompliciranih zakona nije moguće dati državnu zemlju u zakup i da će prijaviti sasvim mali broj površina EK za plaćanje, pa je preko Savjetodavne službe i APPRRR pozivao poljoprivrednike da s izjavom dva svjedoka mogu upisati poljoprivredne površine koje koriste, a ugovore o zakupu bi dobili naknadno.
Cilj je bio prijaviti što veći broj obradivih površina kako bi dobili što veću financijsku omotnicu u ovom referentnom razdoblju. Dobro je zamišljeno, ali nije pravno odrađeno do kraja. Naime,do dan danas poljoprivrednici nisu dobili ugovore o zakupu za upisane površine u ARKOD sustavu premda su to tražili u više navrata.
Represija nad poljoprivrednicima
- Promjenom vlasti i ministra poljoprivrede počeli su puhati „novi vjetrovi“ i kod krških pašnjaka, pa su izbrisane neke površine iz Arkoda?
-Da, nakon upisa u ARKOD sustav 2015.g. slijedi promjena vlasti i ministra Jakovine. Na čelo Ministarstva dolazi Tolušić po čijem se nalogu represivno djeluje na poljoprivrednike krških područja izmišljajući smicalice kako bi se oduzelo što više sredstava od potpora poljoprivrednicima.
-Prilikom upisa površina u APPRRR djelatnici Agencije su ti koji su postavljali i određivali koeficient prihvatljivosti određene poljoprivredne površine. Dolaskom terenskih kontrola taj koeficient bi kontrolor mijenjao samovoljno i bez ikakve stručne podloge. Kontrolori su imali neograničene ovlasti. Za svaki detalj i za svaku sitnicu smanjivali su prihvatljive površine za plaćanje i ljudima slali naloge za povrat sredstava i to bez mogućnosti žalbe.
Takvo ponašanje nije u skladu s direktivama i uredbama EK jer nije cilj kažnjavati poljoprivrednike nego educirati ih, usmjeravati i pomagati da budu što bolji i ekspeditivniji. Kod nas je bio cilj oduzeti im što više sredstava na bilo koji način, smatra Tešija.
- Što točno je po vama osnovni problem?
-Problematično je to što je bez ikakve pravne i znanstvene podloge skoro 90 % površine krškog pašnjaka proglašeno nepoljoprivrednim zemljištem i to jednim običnim pravilnikom koji je donio ministar Tolušić na razini Ministarstva poljoprivrede, a koji je nezakonit i neusklađen sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Između ostalog, bivši ministar Tolušić nije uskladio pravilnike i uredbe s EU zakonodavstvom nego je djelovao samovoljno.Tako je protuzakonito i neusklađeno u Pravilnik o evideciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uveo “uvjetna grla” i na temelju toga je svima umanjio i isplatio umanjene potpore,a to nije smio.
Još jedan problem je kriterij “dovoljne ispašenosti” pašnjaka. Što je to dovoljna, a što nedovoljna ispašenost? Jedina smo zemlja članica koja ima takav kriterij, a koji nije usklađen s direktivama EK, jer se po direktivi EK treba obavljati ispaša i napasivanje stokom tj.traži se minimalna poljoprivredna aktivnost na pašnjaku.
Europska Komisija je tražila da se taj Pravilnik uskladi s EU zakonodavstvom. Iz Pravilnika su nakon toga izbačena uvjetna grla, ali trebalo je obeštetiti poljoprivrednike a to nije napravljeno do dan danas. Do dan danas nije se zakonski omogućilo brzo davanje državne zemlje u zakup jer robujemo slabo ispregovaranim površinama s EU.
Oduzeto 100 milijuna kuna
-Važno je napomenuti i da su nisko raslinje, garig i makija bitan i neizostavan energetski kapacitet u hranidbi stoke. Uslijed plitkog tla ljeti se trava osuši i blago se seli u obrasli dio pašnjaka gdje se hrani lišćem(brsti) i još uvijek zelenom travom u tom niskom raslinju(bušicima).
Takve površine su kontrolori proglašavali neprihvatljivim i mnogim poljoprivrednicima pisali kazne i oduzimali sredstva.Samo jedne godine poljoprivrednicima krških područja je oduzeto više od 100 milijuna kuna,takvim tendencioznim metodama.
-Poljoprivrednici nemaju nikakvu sigurnost jer su mnogi bez ugovora o zakupu, a problem je i krivo i nestručno definiran pojam krškog pašnjaka i koeficijenta prihvatljivosti. Na temelju koeficienta prihvatljivosti mnogi su poljoprivrednici uništeni kaznama i kontrolama.
Mnogi su zbog toga odustali od poljoprivrede, a mnogi će to napraviti vrlo brzo.
- Jeste li u vezi s tim poduzeli neke korake kao udruga ?
-Mi smo u ime udruge tražili da se napravi revizija svih takvih naloga za povrat sredstava jer nas zanima koliko je ukupno oduzeto sredstava poljoprivrednicima krških područja i gdje su ta sredstva završila(nisu vraćena EK). Da stvar bude još gora, tijekom 2019. i 2020.g. poljoprivrednici su dobili naloge za povrat sredstava za još 3g unatrag.
Agencija nema zakonsko pravo pisati i slati takve naloge bez mogućnosti žalbe i samovoljno prebijati i oduzimati sredstva poljoprivrednicima, što je nedavno presudio i Ustavni sud, pa će se Zakon o poljoprivredi morati promijeniti i omogućiti poljoprivrednicima da se žale na odluke Agencije i na sudovima, a ne kao do sad da je jedini pravni lijek protiv odluka Agencije da se podnosi prigovor Ministarstvu, a ti prigovori nisu baš imali učinka.
Treba krenuti iz početka i prilagoditi naše pravilnike s pravilnicima EU i imati isti odnos prema poljoprivrednicima kao sve druge zemlje članice. Kod nas se djeluje represivno, a poljoprivrednike se nastoji prikazati u negativnom kontekstu.
