Zimska brazda uobičajena je agrotehnička mjera u svim našim značajnijim žitorodnim područjima (Sjevero-zapadna Hrvatska, Slavonija, Baranja, Posavina).
Izvodi se na dubinu 30-35cm u periodu listopad-studeni, a nerijetko i u prosincu i siječnju. Vrlo je važna za jare strnine i okopavine, ali i za ostale kulture sa proljetnim rokovima sjetve.
Povećava kapacitete tla za vodu i zrak, a niske temperature tijekom zime uzrokuju izmrzavanje, te lakšu i kvalitetniju predsjetvenu pripremu tla u proljeće. Obzirom da se često radi o kišovitim mjesecima, sa količinom oborina od 30-60 mm/m2 ili više, potrebno je obratiti pažnju da se ne obrađuje tlo zasićeno vodom i tako narušavaju već postojeći vodo-zračni odnosi u tlu.
Uz zimsku brazdu provodi se i osnovna gnojidba. Od kompleksnih mineralnih gnojiva koriste se formulacije sa manjim količinama dušika kao npr. NPK 7:20:30, NPK 8:26:26 ili pojedinačna mineralna gnojiva.
Isto tako dodaje se i Urea 46%N.
Urea 46%N koristi se za razgradnju preostalih biljnih ostataka i djelomično za ishranu buduće kulture. Količina je zavisna od predkulture, pa iznosi okvirno 100-200 kg/ha, ako je to bila neka od strnih žitarica količine su manje, a za okopavine sa više biljne mase veće.
Preciznije količine mineralnih gnojiva ovise dakle o predkulturi, budućoj kulturi, tipu tla, rezervama hranjiva u tlu, a savjet je pridržavati se preporuka dobivenih na osnovu izvršenih analiza tla u za to ovlaštenom laboratoriju.
Prilikom provođenja operacije zimske brazde mogu se dodati i organska gnojiva čijom upotrebom stimuliramo mikro-biološku aktivnost i poboljšavamo strukturu tla.
IZVOR:www.savjetodavna.hr (Željko Klaić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za ratarstvo)
