Gospodarski list je proveo istraživanja koja su sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj : Europa ulaže u ruralna područja  iz mjere Tehnička pomoć -Podmjera 20.2. „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom”:

Studija o mogućnostima zamjene ljudske radne snage automatiziranim i robotiziranim strojevima i inovativnim tehnološkim rješenjima u poljoprivrednoj proizvodnji- Suvremene tehnologije kao rješenje za nedostatak radne snage u poljoprivredi – SUTRA

Ako vas zanimaju odgovori poljoprivrednika nedostaje li im radne snage, koju bi vrstu napredne mehanizacije rado koristili na svom OPG-u, koliko se javljaju i koliko uspješno na natječaje iz Programa ruralnog natječaja?

pročitajte više u brošuri klikom na fotografiju ispod

 class=
 class=
Prethodni članakKoraci u povezivanju povrćara i online prodaja povrća KUPON
Sljedeći članakUvođenje sortimenta i analiza plodova jabuka uz evaluaciju za hrvatsko tržište- USPJEH
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.