Hrvatska proizvođačica varaždinskog zelja Marija Cafuk iz Vidovca kod Varaždina, koja je u javnosti poznata i kao dobar primjer iz prakse u poljoprivredi jer se bavi među ostalim i očuvanjem starih sorti varaždinskog zelja, hrvatski je kandidat na najinovativniju poljoprivrednicu u EU. Ovaj izbor organizira najveće krovno udružene EU poljoprivrednika i zadruga Copa-Cogeca, čije je član Hrvatska poljoprivredna komora. 

Hrvatska poljoprivredna komora ponosna je što je naša kandidatkinja nominirana za najinovativniju poljoprivrednicu u EU. HPK je Mariju Cafuk prijavila jer smo u njoj prepoznali sve vrijednosti koje imaju moderni poljoprivredni proizvođači u EU. Kao članica Copa-Cogeca-e vjerujemo da ćemo kroz ovaj izbor i idućih godina pokazati da među hrvatskim poljoprivrednicama ima velik broj onih koje mogu predstavljati našu zemlju na ovom izboru, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.  

Copa-Cogeca je ovih dana objavila imena pet finalista za 6. izdanje nagrade Inovaciju za poljoprivrednice – uz podršku Corteve Agriscience. Kroz ovogodišnju nagradu želi se pokazati kako žene poljoprivrednice potiču razvoj novih poslovnih modela i svoju aktivnu ulogu u suočavanju s najvećim izazovima u poljoprivrednim i šumarskim klimatskim akcijama.

Komentirajući natječaj, Lotta Folkesson, predsjednice Ženskog odbora COPA-e, je izjavila:

-Svakim novim izdanjem ovog natjecanja impresioniramo se  raznolikošću i kvalitetom projekata koji nam se prijavljuju iz cijele EU. Među više od četrdeset pristiglih prijava, ove je godine izbor bio vrlo težak. Iz godine u godinu vidimo da žene u poljoprivredi ne samo da stvaraju i održavaju ekonomski isplative farme, već također pokušavaju razviti projekte koji imaju snažne ekološke i socijalne dimenzije. Zbog toga i danas trebamo potaknuti više mladih žena da se pridruže našim redovima. Ovom nagradom želimo poslati jasnu poruku ženama iz EU-a: odvažite se na poljoprivredu!

Najbolji kandidati u najužem izboru su:

 1. Boglárka Biró iz Mađarske. Šumarski inženjer s 21-godišnjim iskustvom kombinirajući svoja profesionalna i osobna iskustva u održivoj poljoprivredi i šumarstvu.

2. Marija Cafuk iz Hrvatske. Poznata uzgajivačica kupusa koja je također demonstrirala pametne poljoprivredne pristupe na svojoj farmi.

3. Nazaret Mateos Alvares iz Španjolske. Ekološka uzgajivačica gljiva, koji radi po principima kružnog gospodarstva i bez otpada.

4. Immacolata Migliaccio iz Italije. Ekološka poljoprivrednica koji optimizira uporabu digitalnih tehnologija u uzgoju svojih usjeva.

5. Ines Theunis iz Belgije. Stočarka koja vlastitom etiketom mesa doprinosi održivoj i kružnoj proizvodnji kako bi prikazala ukupnu priču koja stoji iza proizvodnje mesa.

Pobjednik će biti objavljena 10. ožujka 2021. putem internetskog događaja.

Inspirativni popis svih projekata pristiglih za ovo 6. izdanje Nagrade za inovacije za poljoprivrednice bit će prisutan na web stranici u narednim danima, a možete ga pogledati na ovom linku  https://womenfarmersaward.eu/

Prethodni članakNacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – Dokazana kvaliteta
Sljedeći članakE-savjetovanje Nacrta natječaja za provedbu tipa operacije 4.1.1 za ulaganja u alternativne načine držanja kokoši nesilica u sektoru peradarstva
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr