Imam bambus čiju fotografiju šaljem, a ne znam koja je vrsta i zanima me kad ga mogu sjeći da ga upotrijebim za potporne štapove, u koje doba godine i nakon koliko godina starosti ili je bitna samo debljina?

ODGOVOR

Prema fotografiji radi se o vrsti žutog bambusa, vrlo bujnog i brzog rasta, ali i mogućnosti nekontroliranog širenja izvan mjesta sadnje. Svakako je dobar za potporne štapove u povrćarstvu i sl. Najbolje ga je sjeći u vrijeme mirovanja vegetacije (zima), ali se može i kasnije tijekom vegetacije jer je vrlo otporan. Nije važno koliko je star za sječu već se može sjeći na one dimenzije koje vama odgovaraju za upotrebu.

Prethodni članakNa koju mjeru se prijaviti?
Sljedeći članakKako spriječiti kozičavost lišća trešnje?
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).