Odmah na početku 2021. godine nastupile su porezne izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Izmjene i dopune su objavljene u Narodnim novinama broj 138/20.

Zakon o porezu na dohodak

Došlo je do smanjenja poreznih stopa po kojima se obračunava porez na dohodak u godišnjoj prijavi:

  • porezna stopa od 24% smanjuje se na 20%
  • porezna stopa od 36% smanjuje se na 30%

Također je smanjena stopa od 12% na 10% na dohodak ostvaren od samostalne djelatnosti u paušalnom oporezivanju.

Zakon o porezu na dobit

Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu (razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana ili umanjena prema odredbama zakona).

Promjena je kod smanjenja porezne stope za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 miliona kuna sa 12% na 10%.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Od 1. siječnja 2021. godine povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7.500.000,00 kn na 15.000.000,00 kn. Što znači da porezni obveznici koji nisu ostvarili isporuke veće od 15.000.000,00 kn, mogu, ako to žele, obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Od 1. siječnja 2021. godine na fiskalnim računima koji sadrže jedinstveni identifikator računa (JIR) i zaštitni kod izdavatelja (ZIK) bit će obavezan i QR kod (Quick Response – brzi odgovor) uz pomoć kojeg će građani moći lakše provjeravati fiskalizaciju računa kod Porezne uprave.  Od istog datuma, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja.

Jedina novost u ovom zakonu jest da će ministar financija pravilnikom propisivati odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika, a što je do sada bilo definirano u samom zakonu.

Doprinosi poljoprivrednika

Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana OPG-a.

Ulaskom u sustav poreza na dohodak nastaje obveza plaćanja doprinosa:

  • Doprinos za mirovinsko osiguranje (I i II stup);
  • Doprinos za zdravstveno osiguranje

Ako je riječ o drugoj djelatnosti (obrt ili zaposlenje), doprinosi se plaćaju po sniženim stopama (ako je obveznik poreza na dohodak/dobit ili paušalist).

Umirovljenici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, a dohodak od te djelatnosti paušalno se oporezuje, nisu obveznici doprinosa po toj osnovi, ne obustavlja im se isplata mirovine (iznimka – korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti, odnosno zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti). Ako umirovljenik porez na dohodak plaća prema poslovnim knjigama, obveznik je plaćanja doprinosa prema ostvarenom dohotku, a najviše na osnovicu od 71.611,80 kn.

Osobe koje su u radnom odnosu (osigurane su po toj osnovi) i obavljaju poljoprivrednu djelatnost uz radni odnos (druga djelatnost), obveznici su plaćanja doprinosa na temelju druge djelatnosti paušalno ili prema poslovnim knjigama na osnovicu do 71.611,80 kn.

Iznosi mjesečnih doprinosa  za 2021. godinu

STATUSOSNOVICAIZNOS U KN/MJESEC
NIJE OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK·         Upisnik OPG·         Upisnik poljoprivrednika  3.488,78 610,54 (OPG-HZZO/MIO)348,88 (SOPG-MIO)261,66 (SOPG-HZZO)
OBVEZNIK – paušalist3.672,401.340,43
OBVEZNIK – vodi poslovne knjige5.049,551.843,09
OBVEZNIK POREZA NA DOBIT10.099,103.686,18

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/ (Andrea Ćosić, dipl. ing. agr.)

Prethodni članakDodatnih 185 milijuna kuna za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti i korištenje obnovljivih izvora energije
Sljedeći članakSuzbijanje glodavaca na poljima
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA