Hrvatski sabor raspravljao je o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. kojeg je predstavio premijer Andrej Plenković istaknuvši da će Hrvatska u narednih sedam godina na raspolaganju imati 30 milijardi eura odnosno 227 milijardi kuna. “Plan oporavka i otpornosti treba nam pomoći da čim prije prebrodimo krizu. Cilj je sredstva iskoristiti za zamah razvoju Hrvatske, ubrzanje tehnološke modernizacije gospodarstva i bolje korištenje prirodnih resursa. Želimo izazove pretočiti u prilike“, poručio je premijer.
Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je da je to dokument koji sadrži i reforme i investicije u iznosu od 6,3 milijarde eura koje treba promatrati cjelovito s 24,5 milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 10 godina.
„Ta su sredstva važna kako bi se nakon gospodarske krize uzrokovane pandemijom Covida-19 oporavili i postali snažniji ali kako bi doprinijeli i obnovi kuća i objekata stradalih u razornim potresima koji su prošle godine pogodili Hrvatsku“, rekla je Petir.
Podsjetila je da bi se sredstva za oporavak i otpornost koristila, osim zadovoljavanja tri kriterija koja se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju te zaštitu okoliša, nužna je provedba reformi koje su preduvjet za realizaciju investicija. „Novac neće padati kao mana s neba već je pred nama odgovoran posao koji iziskuje potpunu predanost i opredjeljenje za postizanje veće konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te podizanja kvalitete usluge i života građana“, rekla je Petir naglasivši kako smatra važnim istaknuti činjenicu da se je Hrvatska u pregovorima s Europskom komisijom pozicionirala na način da se u ovaj plan uvrste komponente u kojima se hrvatske tvrtke mogu angažirati bez obzira je li riječ o proizvodnji autonomnih vozila u Svetoj Nedjelji ili pak biogoriva u Sisku.
„Važno je da država svojim reformama želi stvarati okruženje koje je pogodno za jačanje privatnog sektora. Svjesna sam da su pregovori s Europskom komisijom još uvijek u tijeku te zato raspravljamo danas o sažetku a ne o cjelovitom dokumentu, no ovu raspravu vidim i kao priliku za iznošenje prijedloga i osvrta a s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg dokumenta u konačnici“, rekla je Petir.
U planu je izraženo opredjeljenje za razvoj poljoprivrede i stvaranje prehrambene sigurnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora koja se danas bori s mnogobrojnim izazovima.
Petir je rekla da je glavni resurs u poljoprivredi zemljište, te da su svima poznate brojne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i pokušaji provedbe komasacije koji su trebali dovesti do okrupnjavanja zemljišta, smanjenja troškova proizvodnje i učinkovitijeg upravljanja zemljištem. Ona ističe da je za to postignuće važno uspostaviti međuresornu suradnju i koristiti pozitivne primjere u našem okruženju te zemljištem raspolagati racionalno i pravedno.
Petir navodi kako se u dokumentu ističe važnost poticanja udruživanja i suradnje kroz proizvođačke organizacije te upozorava da za to postignuće zahtjeve za uspostavu proizvođačkih organizacija treba pojednostaviti. Predlaže potpore i drugim oblicima udruživanja poljoprivrednih proizvođača poput primjerice zadruga koje su najčešći oblik udruživanja poljoprivrednika u Dalmaciji ili pak Strojnih prstenova, što bi, kako ističe, uvelike omogućilo nabavu nove i kvalitetne mehanizacije koja je potrebna, obzirom da je prosječna starost traktora u Hrvatskoj 31,42 godine.
„Dobro je da ovaj dokument prati Strategiju razvoja poljoprivrede u kojoj je predviđeno 20 distributivnih centara za voće i povrće, a njih 7 gradit će se upravo novcem iz ovog plana. Hrvatska je uvela dobrovoljni standard kvalitete „Dokazana kvaliteta“ koja je prvo registrirana upravo u sektoru voća a koja će omogućiti potrošačima informaciju da kupuju voće domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje“, rekla je Petir, istaknuvši da za uspostavu sustava pametne poljoprivrede (imajući u vidu prosječnu starosnu dob poljoprivrednika), od velike pomoći bi bila učinkovita javna uprava te savjetodavna služba koju treba ojačati jer sada jedan savjetnik dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava što je nedostatno.
Ona je stava da zbog utjecaja na očuvanje ruralnog područja i komponente koja stvara radna mjesta na ovim područjima, ovim planom treba prepoznati i planirati aktivnosti vezane uz održivo korištenje šumske i poljoprivredne biomase.
„Ruralni razvoj itekako je vezan uz digitalizaciju i razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa. To su područja na kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja, stoga smatram da ovim planom moramo poduprijeti dovođenje interneta u sva hrvatska sela“, zaključila je Marijana Petir.
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti planirano je gotovo milijardu kuna za poljoprivredu, dok je u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije osigurano gotovo 5 milijardi eura za naše poljoprivrednike i razvoj hrvatskog sela.
