Dva puta dnevno

Mlijeko koza stvara svih 24 sata dnevno, nešto više po noći, stoga je važno u pravilnim razmacima koze musti dva puta dnevno, po mogućnosti u isto vrijeme ujutro i predvečer. Dobro je, da razmaci u mužnji budu oko 12 sati. Za vrijeme sezone mužnje, dani budu duži i nije se teško prilagoditi tom zahtjevu. U kratkim danima ionako se bližimo kraju laktacije, provodimo suhostaju, dolaze porodi i sisanje jaradi. Ožujak je mjesec kad se spremamo na prve mužnje. Koze se muzu sa strane ili odostraga. Ukoliko je mužnja ručna neka bude sa strane, a strojna obavezno odostraga. Pri mužnji sa strane, na početku sezone muženja, koze znaju učestalo ometati muzača s nogom, udariti nogom u posudu, dok se ne postigne rutina. Kozu moramo odviknuti od te radnje strpljivošću, neki se čak u početku pomognu i vezanjem noge.

""Strojna mužnja

Alternativa ručnoj mužnji je strojna mužnja, a vrijeme uštede utrošenog radnog vremena iskazuje se pri najmanjem broju od 30 koza. Pri manjem broju koza moramo voditi računa o amortizaciji stroja, priprema stroja za mužnju, te pranje i čišćenje stroja poslije svake mužnje, zahtjeva isto dosta vremena. Valja voditi računa o utrošku energije za pogon i grijanje vode za ispiranje. Dodatni trošak su sredstva za pranje samog stroja, muznih čašica, cijevi. Netemeljito čišćenje vodi u bolesti vimena, te nedozvoljeno povećan broj nepoželjnih nečistoća i bakterija u mlijeku, što znači da mlijeko, odnosno kasnije proizvedeni sir neće biti zdravstveno ispravni. Dodatni trošak je i smještaj motora električnog muznog uređaja za kojeg se preporuča da bude u drugoj prostoriji, kako svojim radom (bukom) ne bi ometao koze pri mužnji. Gradnja samog povišenog muzilišta isto zahtjeva financijska sredstva. Naravno valja osigurati i kvalitetan prostor, udaljen od svakog mirisa, posebno, vonja i zadaha jarčeva.

Produžena mužnja

O produženoj mužnji pisali smo nedavno, sa stanovišta utroška radnog vremena sve više se kozara priklanja jednoj mužnji tzv. „Monotraite“. U francuskom časopisu „la Chevre“ publicirana su istraživanja, koja pokazuju da jedna mužnja donosi smanjenje ukupne laktacije prosječno 15 do 20%. Zabilježeno je različito reagiranje koza, smanjena laktacija kretala se u rasponu od 5 do 40%. Najveća odstupnja zabilježena je kod koza prve laktacije. Prijelaz na jednu mužnju generalno je moguć. Uvjet je dobro opće stanje koza i izvanredno zdravlje vimena. Sa stanovišta ukupno dobivenog mlijeka i zdravlja koza, u prednosti su bila stada, koja su normalno odhranila svoje potomstvo, bez ranog odbijanja. Bolje rezultate pokazala je mužnja koza po sistemu „3 u 2“, odnosno tri mužnje u dva dana. Ova metoda prema istraživanju „Agrocampus Ouest“ publiciranoj isto u časopisu „la Chevre“, zorno ukazuje da su gubici laktacije čitavog stada zanemarljivi u odnosu na laktaciju prethodne godine kad je standardna mužnja dva puta dnevno. Razmaci mužnje ležali su u razmacima 14 do 18 sati. Ponedjeljak 6.30 sati i 20.30 sati, utorak 14.30 sati, srijeda 6.30 sati i 20,30 sati, itd. Veliku prilagodljivost frekvenciji mužnje kod koza zahvaljujemo veličini mliječne cisterne u vimenu, koja iznosi 70- 90% ukupnog volumena vimena (ovce 50%, goveda 10 do 20%).

Mužnja šakom

Najbolji način muže koze je tzv. „mužnja šakom“. Palcem i kažiprstom, dobro obujmimo i zatvorimo sisu na dnu vimena, zatim, redom zatvaramo ostale prste u šaku. Ova radnja se ponavlja na oba vimena, sve dok ne izmuzemo svo mlijeko. Zaostane li nam mlijeko postoji velika opasnost od upala vimena. Izvježban muzac utroši za mužnju jedne koze dvije do tri minute. Prvi mlazovi mlijeka sadrže nečistoće i veliki broj bakterija. Prve mlazove izmuzemo u neku posudu i obično to dobiva štalska mačka. Na tim prvim mlazovima možemo uočiti promjene na mlijeku uzrokovane bolestima vimena. Priprema za mužnju neka bude lagana masaža vimena, a u toku mužnje ukoliko primijetimo da koza zadržava mlijeko, otvorenim dlanom je lagano udarimo po vimenu izme đu sisa, što u potpunosti oponaša kretnje jaradi. Valja promatrati jarad pri sisanju i što vjernije oponašati tu kretnju. Bez obzira muzemo li jednu, dvije ili više koza, dobro je iz praktičnih i higijenskih razloga izraditi povišeno muzilište, najbolje iz drva. Mlijeko je najbolje muziti u aluminijski lonac od 3 litre. Iz tog lonca odmah po muži svake koze, prelijevamo mlijeko preko filtera u veću posudu, čija zapremina mora odgovarati količini ukupne mužnje svih koza.

"" 

Prethodni članakNovi propisi za korištenje plavog dizela
Sljedeći članakNewsletter 2/2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.