Ranija sadnja jagodastih voćaka u proljeće bolja je od tzv. zakašnjele sadnje, zbog toga što se korijenova mreža obnovi i obraste novim korijenjem prije početka rasta nadzemnih organa. Tako obnovljena korijenova mreža može bolje opskrbiti nadzemni dio vodom i hranivima.
Proljetna sadnja jagodastih voćaka
Kod proljetne sadnje jagodastog voća, uvjeti tla jednako su važni kao i kod sadnje u jesen. Zemlja ne smije biti smrznuta, ni previše vlažna. Bilo da odabirete voćke za cijeli voćnjak ili samo 2-3, važno je odabrati biljke koje će dobro uspijevati na tom tlu i klimatskim uvjetima. Mogu se odabrati manje komercijalni kultivari s plodovima dobrog okusa kojih nema u trgovinama. Vrijedi razmisliti i o manje zastupljenom voću, npr. crvenom i bijelom ribizu, čiji su plodovi nerijetko skupi.
Sadna jama – sadnja jagodastih voćaka
Različite vrste zahtijevaju različite uvjete za uzgoj, ali kod jagodastih voćaka možemo izdvojiti dvije skupine. One koje vole kisela tla (borovnica, brusnica, aronija) i one koje vole neutralna tla (malina, kupina, ribiz, jagoda…). Priprema tla za sadnju kod obje skupine vrlo je slična. Dobro je odabrati i pripremiti mjesto sadnje i prije same kupnje sadnica. Tlo mora biti prorahljeno.
Veličinu sadne jame treba prilagoditi veličini sadnice koja se kupuje. Opće pravilo je da za grmolike vrste treba iskopati jama dimenzija 40x40x40 cm. Radi se o uglavnom višegodišnjim vrstama, pa treba voditi računa da se korijen može nesmetano širiti i razvijati tijekom godina. Jagode je najbolje saditi na gredicu širine 30 do 50 cm, ovisno o načinu sadnje (jednoredno ili dvoredno).
Prilikom kopanja rupe treba paziti da stranice (zidovi) ne budu zaglađeni da se korijen s vremenom lakše širi. Prilikom same sadnje preporučljivo je iskopanu zemlju pomiješati s nekim supstratom ili kompostom, kako bi se ona prorahlila uz dodatak organske tvari. Takva mješavina omogućit će korijenu lakši rast i dostupnost hranjiva, a također i povoljniji vodozračni sustav tla. Također s tom zemljom i supstratom mogu se pomiješati i mikorizni preparati ili hidrogel (agrogel).
Mikoriza je simbioza gljivica iz tla i korijena biljke. Ona pospješuje rast korijenovog sustava i upijanje hraniva i vode iz tla. Time smanjuje potrebe za gnojidbom, te također poboljšava otpornost voćke na stresne čimbenike. Hidrogel je organski preparat, te je pogodan za ekološku proizvodnju. Njegova uloga u tlu je da na sebe veže vodu i polako je otpušta tijekom sušnih razdoblja. Na taj način se smanjuje stres voćke uslijed suše.
Dok za mikorizne preparate treba paziti za koju preakciju (pH) tla su namijenjeni, hidrogel se može koristiti i na alkalnim i na kiselim tlima. Kod vrsta koje zahtijevaju kiselo tlo, treba biti siguran da je tlo u koje se sade prikladne reakcije. One obično zahtijevaju tla pH reakcije 3,5 do 4,5. Iako one uspijevaju i na slabije kiselim ili neutralnim tlima, za dobar i uspješan razvoj grma, te visoki urod kvalitetnih plodova, potrebno ih je saditi u zemlju navedenog pH. Ako mjesto na kojem se sadi nema tlo prikladne reakcije, najbolje i najjednostavnije rješenje je prilikom sadnje koristiti kiseli treset umjesto zemlje.
Početak vegetacije
Kasna proljetna sadnja jagodastih voćaka ima niz nepovoljnih posljedica. Prije svega korijen se ne pripremi i ne razvija dostatno, pa ne može nadzemni dio opskrbiti potrebnom količinom vode i hranjivih tvari. Naime, rast nadzemnog dijela počinje gotovo u isto doba kad i rast korijenja (obnavljanje korijenja nakon sadnje). Kad zbog povoljnih temperatura zraka (topline) počne vegetacija nadzemnog dijela, onda se od korijena zahtijeva dosta vode. Budući da korijen još nije sposoban nadzemni dio opskrbljivati vodom, a kamoli hranivima, dolazi do zastoja, usporenja i nedovoljnog rasta mladih voćaka tijekom kasnog proljeća i ljeta.
Tad mlade voćke u prvoj godini nakon sadnje ne postignu dobru, a često ni zadovoljavajuću razvijenost. Kako se voćka budi, kreće njena aktivnost s, prema hranivima i energiji, vrlo zahtjevnim procesima poput cvatnje i listanja. U to vrijeme lisna masa, koja fotosintezom tvori ugljikohidrate potrebne za ove procese, još nije formirana. Voćka svu potrebnu energiju i hranjiva crpi iz rezervi koje je pohranila u korijenu prije zimskog mirovanja. Istovremeno korijen, ali i cijela voćka, doživljava određeni stres, jer se prilagođava novoj sredini i novim uvjetima. Iako oni mogu biti povoljniji od onih u rasadniku, to je ipak stres za biljku, a rasadnici najviše sadnica za okućnice prodaju u proljeće.
Kontejnirane sadnice
Kod sadnica jagodastih voćnih vrsta dobro je to što se one uglavnom prodaju kao kontejnirane sadnice. Tako je šok koji voćka doživljava presađivanjem značajno smanjen, jer korijen ostaje u mediju u kojem je rastao i razvijao se u rasadniku. Takve kontejnirane sadnice, omogućavaju i produženu, ili čak zakašnjelu sadnju. Naime, voćke u kontejniranim sadnicama ponekad znaju i krenuti s vegetacijom prije sadnje, ali to ne predstavlja veliki problem s obzirom da korijen ima još uvijek dostupna hraniva i vodu iz supstrata u kojem se nalazi. Ako su nepovoljne prilike za sadnju, moguće je vrlo lako pričekati povoljnije vrijeme bez velikih šteta.
