17. lipnja obilježava se Dan dezertifikacije i suše. Povodom toga, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir pozvala je na odgovorno ponašanje u raspolaganju i korištenju tala. Upozorila je na nedostatak prikladnog zakonodavstva Unije kojim bi se regulirala pitanja upravljanja tlom. To rezultira degradacijom tala i na nacionalnoj i na europskoj razini.
Problem je prepoznala i Europska komisija svjesna učinaka erozije i gubitka organskog ugljika u tlu kao i potencijalnih opasnosti dezertifikacije, navodeći u Strategiji o bioraznolikosti kako će gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava biti među najvećim opasnostima za čovječanstvo u sljedećih deset godina. Ovo predstavlja i značajnu prijetnju temeljima našega gospodarstva, a procjenjuje se kako posljedice degradacije zemljišta na godišnjoj razni iznose od 5,5 – 10,5 bilijuna eura u svijetu.
Upravo se zbog navedenog Europska komisija odlučila na ažuriranje tematske strategije EU-a o zaštiti tla čije se donošenje očekuje u narednim mjesecima.
Ovom bi se inicijativom, kao dijelom europske Strategije o bioraznolikosti do 2030. godine ažurirala važeća strategija o zaštiti tla. Namjera je postizanje neutralnosti degradacije zemljišta. Ciljevi su usmjereni prema zaštiti plodnosti tla, smanjenju erozije i zatvaranju tla. Također i prema povećanju organske tvari u tlu, identificiranju onečišćenih lokacija, obnovi degradiranih zemljišta i definiranju pojma „dobrog ekološkog stanja“ vezanog uz tlo.
Dan dezertifikacije i suše s ciljem tranzicije degradiranog u zdravo
Dan dezertifikacije i suše ove je godine za temu imao tranziciju degradiranog u zdravo tlo. To je prilika da se podsjetimo svih dobrobiti koje nam tlo nosi. Od onih vezanih uz ekonomsku otpornost, stvaranje radnih mjesta, povećanje dohotka i povećanje sigurnosti opskrbe hranom. Sve do oporavka bioraznolikosti i utjecaja na ograničavanje klimatskih promjena. Tlo, kao jedan od najsloženijih ekosustava nije samo stanište organizama koji u njemu žive i reguliraju ključne usluge ekosustava poput plodnosti tla i kruženja hranjivih tvari. Tlo je i najveće kopneno skladište ugljika čijom sekvestracijom se regulira utjecaj klimatskih promjena.
Funkcije tla su ovisne o ukupnoj bioraznolikosti, a tlo je izloženo degradaciji. Degradacija je potaknuta prvenstveno ljudskim aktivnostima. Loše upravljanje zemljištem, prenamjena zemljišta, korištenje okolišno neosjetljivih poljoprivrednih i šumarskih praksi napuštanje zemljišta, klimatske promjene erozije itd. Zbog toga se sve više smanjuje i kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava društvu u cjelini.
-Zato je potrebno održivo gospodarenje tlom. Kako poljoprivrednim, tako i šumskim. Potrebno je i planiranje ulaganja u izbjegavanje njegove degradacije. Potrebna je i obnova degradiranog zemljišta. Sve to kako bismo generacijama koje dolaze osigurali stabilnost osnovnog resursa za proizvodnju hrane, istaknula je Petir.
