Zanima me “aktivator” za brže razgrađivanje trave u kompostu. Naime, prošli tjedan sam nabavio kamion suhog sijena i stavio ga u kompostište. S obzirom da je to velika količina sijena, zanima me postoji li stimulator, tj. aktivator za bržu razgradnju sijena u kompostu? Pročitao sam da neki proizvođači gnojiva prodaju spomenute aktivatore za razgradnju. Ne znam koliko su korisni? Ako je to “teška” kemija, strah me to stavljati u kompost.

ODGOVOR

Kompost je razgrađeni organski materijal biljnog podrijetla koji se primjenjuje u tlo sa svrhom podizanja razine hraniva u tlu. Također i radi poboljšanja kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava tla. Kompost nastaje razgradnjom organske tvari pod utjecajem mikroorganizama kroz nekoliko mjeseci, ovisno o sirovini. Razgradnju organske tvari provode mikroorganizmi koje organska tvar prirodno sadrži. Ako se želi ubrzati razgradnja, mogu se na nerazgrađeni biljni materijal primijeniti biostimulatori (poboljšivači tla) na bazi mikroorganizama i/ili aminokiselina.

Biostimulatori na bazi mikroorganizama sadrže neakativne oblike mikroorganizama koji se aktiviraju u povoljnim uvjetima temperature i vlage koji vladaju u kompostnoj hrpi, dok biostimulatori na bazi aminokiselina sadrže aminokiseline dobivene ekstrakcijom ili iz algi, ili iz razgrađenih materijala biljnog podrijetla. Kako mikroorganizmi za svoj rast i razvoj u velikoj mjeri koriste makroelement dušik, za dodatno ubrzanje procesa razgradnje potrebno je dodati dušik u obliku mineralnih gnojiva. Budući da razgradnju provode mikroorganizmi koji su živa bića, potrebno im je osigurati dovoljnu količinu zraka i vode. To znači da se kompostna hrpa treba jednom mjesečno prozračiti i također redovito, po potrebi, zalijevati vodom.

Prethodni članakKako otjerati glodavce iz vrta?
Sljedeći članakMrtvačke glave na krumpiru
dr. sc. Marko Petek
Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine i doktorirao 2009. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Suradnik je na projektu 'Optimalna gnojidba za povrće visoke nutritivne kvalitete' u sklopu kojega je obranio svoj doktorski rad 'Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi' 2009. godine. Također, suradnik je na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 'Smjernice za kontroliranu ishranu vinove loze i proizvodnju vina', te VIP projektima Ministarstva poljoprivrede 'Ishrana vinove loze - preduvjet kvalitete grožđa i vina’ i 'Kontrolirana ishrana vinove loze, vinogradarski položaj i kvaliteta vina’. Sudjelovao je u pripremi i izvođnju nastave na dodiplomskom, preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na 6 modula. Dobitnik je nekoliko CEEPUS i ERASMUS stipendija u skopu kojih je boravio u Makedoniji, Švedskoj, Poljskoj, Grčkoj i Litvi. Također, dobitnik je stipendije Hrvatske zaklade za znanost 2013. godine u trajanju od 6 mjeseci u Perthu (Australija) za projekt 'Mehanizmi remobilizacije cinka iz vegetativnih tkiva u zrno koristeći mapirajuće populacije di-haploidnog ječma'. Objavio je 36 znanstvenih radova, te veći broj sažetaka, sudjelovao je na 10 nacionalnih i 10 međunarodnih skupova. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, International Society for Horticulture Science (ISHS) i International Society of Trace Element Biogeochemistry (ISTEB).