Mikrozelenje (microgreens) su mladi izdanci povrća, aromatičnog i ljekovitog bilja i žitarica s tek izniklim listovima. Bogat su izvor vitamina, minerala, vlakana, aminokiselina i antioksidansa. Utvrđeno je da mikrozelenje sadrži 4 do 6 puta više vitamina i minerala u odnosu na biljke u punoj tehnološkoj zrelosti. Vrlo su atraktivnog izgleda, koristimo ih za jelo ili kao jestivu dekoraciju.

Za razliku od uzgoja klica, za mikrozelenje je potreban supstrat za uzgoj, a konzumiraju se stabljike i prvi listovi (supke). Mikrozelenje se uzgaja u zaštićenom prostoru i kontroliranim uvjetima (kontrola svjetla i vlage). Kao supstrat može se koristiti zemlja, treset, pijesak, vlakna kokosa, pamuka i jute.

OGLAS

Nikad supstrat ne koristite dvaput: tako se prenose plijesni i bolesti. Iskorišteni supstrat zajedno s ostacima biljčica stavite na kompost. Prije sjetve sjeme treba dobro isprati kako bi uklonili površinske nečistoće. Kako bi ubrzali nicanje, krupno sjeme prije sjetve namočite u vodi nekoliko sati uz često ispiranje (npr. suncokret i grašak). Sjetvu obavljamo gusto u plitke posude s rupicama na dnu koje smo ispunili tankim slojem supstrata za sjetvu (2 cm). Posude za uzgoj s rupicama za odvod viška vode trebaju ispod imati druge vodonepropusne posude.

Posude za uzgoj napunite supstratom, navlažite ga, pritisnite rukom ili daščicom, i po njemu ravnomjerno pospite sjeme. Sjemenom treba prekriti minimalno 70 % površine posude u jednom sloju, kako bi mlade biljčice gusto nikle i držale jedna drugu. Gustom sjetvom izbjeći ćete polijeganje biljaka, ali oprez jer kod preguste sjetve može doći do problema s plijesni i neravnomjernog nicanja.

Kako postupati i pratiti rast?

Nakon sjetve na vlažni supstrat, sjeme nježno zalijemo, najbolje pomoću ručne prskalice i pokrijemo tamnim poklopcem ili folijom kako bi se održala vlažnost i optimalna temperatura za nicanje (23-25°C). Dobro je na poklopac staviti neki teži predmet (oko 2 kg) ili drugu posudu sa sjemenom kako bi bilo ravnomjerno pritisnuto da može ravnomjerno niknuti. Ne pokrivajte sjeme drugim slojem supstrata. Stavite na toplo mjesto i pustite da klija u mraku pod opterećenjem kako bi sve biljke podjednako rasle (otprilike 1 do 5 dana ovisno o vrsti, klijavosti i načinu uzgoja). Kad biljke počnu gurati poklopac nagore, ili počnu viriti sa strane, maknite poklopac i stavite biljčice pod svjetlo.

mikrozelenje microgreens
Mikro grašak

uzgoj mikrozelenja
Mikro cikla

Potrebno im je dnevno osigurati 10-12 sati svjetlosti kako bi dobile lijepu boju i redovito ih ovlaživati vodom. Najbolje su svjetiljke za uzgoj u zatvorenim prostorima zbog mogućnosti kontrole i upravljanja. Bitno je supstrat održavati vlažnim, ali ne zalijevati previše kako ne bi došlo do pojave plijesni. Smanjite temperaturu! Obavezna je dobra ventilacija i odvlaživanje zraka u prostoru u kojem uzgajate. Preporučljivo je biljke crvene boje lista ili stabljike uzgajati pod umjetnim ili indirektnim prirodnim svjetlom. Na suncu mogu poprimiti smeđu boju. Prije sjetve izvažite sjeme i zapišite koju ste količinu koristili s datumom sjetve. Ako bude potrebno, idući puta ćete korigirati količinu. Zapisujte i koliko ste često zalijevali, držali u mraku, na kojoj temperaturi.

mikrozelenje uzgoj
Umjetno osvjetljenje

 class=
Mikro suncokret

Mikrozelenje dospijeva za berbu 5 do 20 dana nakon klijanja ovisno o vrsti, klijavosti i načinu uzgoja. Nakon što naraste nekih 5-6 cm i formirani su prvi listići (supke), reže se škarama ili oštrim nožem uz supstrat i spremno je za konzumaciju. Ako planirate mikrozelenje čuvati u hladnjaku, nemojte ga prati. Kako bi duže zadržalo svježinu, perite neposredno prije konzumacije. Rok trajanja nabranog mikrozelenja je 3 do 5 dana ako se čuva u pravilnim uvjetima (plastičnoj vrećici na hladnom mjestu).

mikrozelenje
Razne vrste mikrozelenja

Za uzgoj mikrozelenja koristite isključivo ekološko sjeme namijenjeno takvom uzgoju. Sjeme mora biti posebno testirano na prisutnost gljivica, bakterija i drugih mikroorganizama. Veliki izbor kvalitetnog sjemena pronaći ćete u web shopu www.lokvina.hr.

Prethodni članakAgro Oskar ide farmi krava obitelji Kuharić iz Zagorja
Sljedeći članakVrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini porasla za 7%
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.