Niz je degradirajućih procesa koji zahvaćaju tla, ne samo u Hrvatskoj, već svuda u svijetu. Upravo je konzervacijski sustav o kojem su na skupu održanom u Osijeku raspravljali eminentni stručnjaci, jedan od krucijalnih sustava koji se bavi smanjivanjem degradacije, zaustavljanjem i laganim početkom oporavljanja tala.
Na dvodnevnoj međunarodnoj radionici pod nazivom “Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla”, održanoj početkom rujna u prostorima osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti (FAZOS), okupili su se domaći i međunarodni stručnjaci. Oni su u prvom dijelu radionice raspravljali o temama vezanim uz konzervacijsku obradu tla, a sljedeći dan provodili je na poljoprivrednoj eksperimentalnoj površini u Čačincima na OPG-u Knežević, a koja je još od 2009. godine pod određenim sustavima konzervacijske obrade tla.
Kako je pojasnio predsjednik Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala i voditelj projekta prof. dr. sc. Danijel Jug, riječ je o drugoj međunarodnoj, ali prvoj svjetskoj radionici takvog karaktera. Održana je u organizaciji ISTRO-a – Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla i u suorganizaciji HDPOT-a – Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala.
– Cilj je istraživanja utvrditi razinu degradacije odabranih sastavnica fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla međusobnom usporedbom konvencionalnih i konzervacijskih sustava njegove obrade. Posebno je važno to što možemo prezentirati projekt Hrvatske zaklade za znanost o različitim sustavima obrade tla i kondicionerima koje koristimo u uzgoju naših najznačajnijih ratarskih kultura, kukuruza, soje i pšenice, rekao je profesor Jug.
Tlo se lako može degradirati, ali popraviti ga je jako teško
Dodao je kako je niz degradirajućih procesa koji zahvaćaju tla, ne samo u Hrvatskoj, već svuda u svijetu. Upravo je konzervacijski sustav o kojem se na skupu raspravljalo, jedan od krucijalnih sustava koji se bavi smanjivanjem degradacije, zaustavljanjem i laganim početkom oporavljanja tala.
– Tlo se jednostavno može degradirati, ali popraviti ga iznova, podići njegovu kvalitetu zahtijeva puno truda, puno vremena. A pitanje je koliko imamo vremena? Na žalost, oranje je sustav koji u Hrvatskoj još uvijek egzistira. To je jedan ogroman degradirajući element vezan za kvalitetu i stanje tla. Premda je prije 20-ak godina obrada bila nezamisliva bez pluga, sada se prepolovila.
–Tako se 50 posto površina obrađuje oranjem, ovisno o kojoj se kulturi radi. Taj će se postotak u budućnosti značajno smanjivati. Posebice ako uzmemo u obzir da Zeleni plan (Green Deal) koji je donijela EU, podrazumijeva izostavljanje oranja i primjenu drugih sustava. Daje se naglasak upravo na ovo što mi istražujemo, a to su konzervacijske obrade tla, istaknuo je Jug.
Domaći i svjetski znanstvenici razmatrali su i probleme obrade tla u izmijenjenim klimatskim uvjetima koji se događaju posljednjih desetljeća.
– Najveći je problem to što je naša poljopriveda – tvornica bez krova pa su posljedice klimatskih promjena najizraženije u poljoprivredi. Primjerice, zbog ovogodišnjeg sušnog razdoblja cijene su poljoprivrednih proizvoda enormno porasle jer su prinosi manji. Na skupu u Osijeku pokušali smo dati smjernice na koji način prilagoditi i što mijenjati u obradi tla, kako bismo u što većoj mogućoj mjeri ublažili posljedice emisije stakleničkih plinova koju uzrokuju klimatske promjene, rekao je novoizabrani dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić.
– Mislim da su rezultati koje ćemo predstaviti jako zanimljivi. Pokuse smo radili na šećernoj repi, a općenito mislim da je za kulture poput nje suvremena tehnologija jako važna. Ona smanjuje troškove što je svakom poljoprivredniku jako bitno, istaknuo je Edward Wilczewski sa znanstvenog sveučilišta Bydgoszcz u Poljskoj.
– Tlo se sve više apostrofira kao centar zbivanja i izvorište brojnih okolišno-antropogenih međusobno uvjetovanih interakcija. Degradacijom tla kao jednog od primarnih okolišnih integratora, pravilno funkcioniranje agroekološkog sustava postaje nestabilno i upitno.
Na to je ukazao u svom izlaganju Benoit Le Rumeur, predstavnik francuske kompanije Olmix. Ona diljem svijeta nudi rješenja kojima se osim sprječavanja degradacije tla, poboljšavaju prinosi.
Na “život ispod površine” može se utjecati, a važnu ulogu imaju mikroorganizmi
U drugom dijelu radionice, sljedećeg dana, okupljenim domaćim stručnjacima, kao i gostima iz Francuske, Poljske, Češke, Slovenije, te poljoprivrednim proizvođačima predstavljeni su rezultati višegodišnjih istraživanja na pokusnom polju u Čačincima u sklopu OPG-a Knežević.
Otvaranjem pedoloških profila na eksperimentanom polju, stručnjak iz Francuske objasnio je što se sve događa u tlu prvenstveno s biološkog aspekta.
– Otvorili smo rupe u pokusnom polju kako bi uvidjeli “život ispod površine”. Na njih je moguće utjecati u smislu poroznosti, zadržavanja vode, svega onoga što utječe na prinose. Moraju se uzeti u obzir i klimatske promjene koje posebice izazivaju sušna razdoblja. Voda se zadržava u doljnjim slojevima tla i moramo pronaći način kako da korijen biljke dođe do te vode, istaknuo je Le Rumeur. Posebno se mora paziti na mikroorganizme koji obitavaju u zemlji.
Oranje još egzistira, ali ga poljoprivrednici sve više napuštaju
Zapažanja i zaključci nakon dvodnevne radionice svedeni su na one proizašle iz istraživanja. To je prvenstveno da je oranje sustav koji još uvijek egzistira. Međutim, poljoprivrdenici ga sve više napuštaju s obzirom da je to jedan degradirajući element vezan za kvalitetu i stanje tla. Drugi zaključak je da će se hrvatska, pa i europska poljoprivreda morati prilagoditi novim održivim sustavima gospodarenja. Jedan od najznačajnijih elemenata je promjena, zakretanje na neke nove mogućnosti obrade tla, reducirane, odnosno konzervacijske obrade tla koji prvenstveno imaju ulogu zaštite tla. Treći je zaključak da velika razlika postoji u načinu primjene odgovarajućih oruđa.
– Postoji stara izreka da nema lošeg oruđa, nego samo načina njegove primjene. Dodao bih da je plug ipak vrlo degradirajući i ne treba ga upotrebljavati. Već se polovica hrvatskih ratara odrekla oranja, no kad će i ostali to učiniti, teško je prognozirati. Ljudi dosta teško napuštaju tradicionalne obrade tla. Ali bi se cijela poljoprivredna znanost, zajedno s poljoprivrednicima i uz potporu resornog ministarstva, trebala prilagoditi što brže takvim prelascima.
–Neki su ratari već spremni, neki duži niz godina primjenjuju konzervacijske sustave, a ima još i početnika. Možda plug neće nikada izumrijeti. Nadam se iskreno da hoće jer i europski Zeleni plan promovira zakretanja na sasvim drugačije sustave. Vrijeme od 2030. do 2050. godine je vrijeme kad bi poljoprivredna proizvodnja trebala biti ravna nuli što se tiče onečišćenja okoliša, kaže Jug. Dodao je kako ima mladih ljudi, stručnjaka, koji svoje znanje prenose na svoja gospodarstva. Jedan od njih je i diplomirani inženjer agronomije Antun Grgić, iz Brđana, u općini Rešetari.
– Obrađujem 100 hektara zemlje, uzgajam pšenicu, kukuruz, soju i uljanu repicu. Prije 12 godina započeo sam ozbiljnu proizvodnju na svim površinama, upravo s takvim sustavom obrade tla. Na nekonvencionalni način obrade sam se odlučio jer je tlo koje sam natječajem dobio na obradu, bilo jako zbijeno. Imali smo problem s mikrodepresijama, nije prošla drenaža, a problem je predstavljalo i “ležanje” vode što mi je nanosilo štete oko 30 %. Tada sam uzgajao šećernu repu, a primjenom nove tehnologije dobio sam jednak prinos, uz manje rada. Ljudima je teško prihvatiti novitete, ali cijene mineralnih gnojiva rastu, prinosi su loši, a tlo se uništava. Mogu slobodno reći da zbog primjene “nove” obrade neću imati nikakve posljedice od ovogodišnje suše na svojim prinosima, istaknuo je Grgić.
Pozitivna iskustva iz susjedne Slovenije podijelio je i jedan od članova slovenskog društva za proučavanje obrade tla.
– Mi smo prije gotovo dva desetljeća odlučili da ćemo od obrade tla plugom odustati zbog toga što živimo na lakšem tipu tla. U “prevrtanje tla” plugom ulagali smo puno truda, a gubili organsku tvar i zapravo slabili tlo. Zato smo 2015. u Sloveniji osnovali Slovensko udruženje za konzervaciju poljoprivrede s 50 članova koji podržavaju takvu obradu tla.
–Idemo plitko do 10 centimetara, na našem imanju smo smanjili upotrebu NPK gnojiva za više od 50 % te uključili kalcifikaciju. Prelaskom na novi sustav obrade, poslije 5 godina, efekt je definitivno vidljiv i tlo se poboljšalo. Svaka obrada nanosi određenu štetu tlu. Zadnjih 30 godina smo toliko oštetili tlo, da je upitno koliko ćemo ga sad uspjeti popraviti. Proces obrade tla koji sada vidim kod vas, zimske brazde koje su otvorene, vidim kao opekline na čovjeku koji zbog oštećene kože može i umrijeti, upozorio je slovenski predstavnik.
