U svijetu korištenje lana u ljudskoj prehrani brzo raste zbog visokog sadržaja dijetetskih vlakana, omega-3 masnih kiselina i antikancerogenih lignana. Budući da se u Hrvatsku uvozi sjeme lana jer ga se može naći na policama trgovina “zdrave” hrane i trgovačkih lanaca, očito je da interes na tržištu za njim postoji.
Sjemenke lana imaju izuzetnu nutritivnu vrijednost i svestranu primjenu, sadrži 38 – 45 % ulja. Tradicionalni visoko linolenski lan ima smeđe sjeme, dok lan s manje od 5 % linolenske kiseline (solin) ima žuto sjeme. Ulje uljanog lana “linola” je bogat izvor omega-3 masnih kiselina od kojih je najvažnija linolenska kiselina. Ovo je jedna od dviju esencijalnih masnih kiselina koju ljudski organizam ne može sintetizirati, te ju je nužno uključiti u svakodnevnu prehranu.
Hladnim prešanjem sjemena dobiva se visokokvalitetno laneno ulje. Laneno ulje se koristi prvenstveno za tehničke svrhe, ali se upotrebljava i u prehrani. Pogače, kao nusproizvod u proizvodnji ulja, vrijedan su koncentrirani, proteinski sastojak stočne hrane, osobito za preživače. Cijelo sjeme rado jedu ptice, te stoga nalazi masovnu upotrebu kao komponenta u smjesi sjemenja za ptičju hranu. Kao lijek koriste se sjeme, ulje, lanene pogače i lanena sluz – protiv kašlja, promuklosti, upale želuca, žučnih kamenaca i dr.
Sjeme uljanog lana u hranidbi kokoši povećava količinu omega- 3 masnih kiselina u jajima.
Danas se lan uzgaja u dva pravca: za vlakno (predivi lan) i za sjeme (uljani lan). Obično se od lana za vlakno dobiva i manja količina sjemena (kombinirana proizvodnja).
Zahtjevi lana prema tlu – uljani lan ne zahtjeva tla velike prirodne plodnosti. Dobro uspijeva na tlu pogodnom za žitarice. Najbolje mu odgovaraju ilovasta tla koja dobro zadržavaju vlagu. Općenito za uzgoj uljanog lana najprikladnija su plodna, duboka, rahla i vlažna tla, čista od korova.
Osnove tehnologije proizvodnje uljanog lana
Proizvodnja ove kulture je nešto teža od proizvodnje žitarica. Lan ne podnosi uzgoj u monokulturi jer dolazi do nakupljanja štetnika i bolesti, te štetnih bakterija i gljivica u tlu. Na istu se površinu može sijati svakih 6 – 7 godina. Odgovara mu svaka predkultura koja rano napušta tlo i tako omogućuje kvalitetnu obradu tla. Najpovoljnije predkulture lanu su strne žitarice. Osnovna i predsjetvena obrada tla obavljaju se po sustavu obrade za jarekulture. Za prinos sjemena od 2,5 t/ha lan treba 125 kg/ha N, 60 kg/ha P2O5 i 136 kg/ha K2O. Potreba za hranivima preciznije se može utvrditi na osnovi kemijske analize tla. Za sjetvu treba odabrati sorte uljanog lana otporne na bolesti. U nas nema registriranih sorata uljanog lana, već treba koristiti sorte koje se nalaze na EU sortnoj listi (vidjeti http://www:hcphs.hr).
Sjeme treba uvesti iz Francuske, Poljske ili drugih europskih država gdje se uzgaja uljani lan. Za sjetvu treba koristiti čisto i zdravo, deklarirano sjeme visoke klijavosti. Sjetvu treba započeti kada je tlo umjereno toplo i kad nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Optimalni rok sjetve lana je između 15. ožujka i 15. travnja. Kako bi u žetvi ostvarili optimalan sklop od 600 – 650 biljaka/m2, treba zasijati 750 – 800 sjemenki po m2. Računa se da od posijanih sjemenki ostane do žetve oko 75 – 80 %. U rjeđem se sklopu stabljika bolje grana, ali je lan slabo konkurentan korovima. Količina sjemena za sjetvu iznosi 55 – 70 kg/ha, ovisno o krupnoći i uporabnoj vrijednosti sjemena. Lan se može sijati žitnom sijaćicom ili sijaćicom za sitnosjemene kulture. Razmak između redova trebao bi biti od 15 – 30 cm. Dubina sjetve na težim tlima iznosi 1 – 2 cm, a na lakšim 2 – 3 cm.
Pri kombajniranju je vrlo važno podesiti razmak između bubnja i podbubnja, te brzinu okretaja bubnja da ne dođ e do pucanja sjemena. Nakon kombajniranja sjeme treba očistiti od primjesa i dosušiti. U našim ekološkim uvjetima prinos sjemena uljanog lana najčešće iznosi od 1,5 do 2,0 t/ ha, maksimalno do 2,5 t/ha.
Suzbijanje korova i štetnika
Korovi koji često predstavljaju problem u usjevu lana, mogu se uspješno suzbijati primjenom herbicida. Za suzbijanje uskolisnih (travnih) korova nakon sjetve, mogu se koristiti preparati na bazi s-metolaklora (Dual Gold 960 EC). Rano uklanjanje korova je nužno kako bi eliminirali konkurenciju samom usjevu. Međutim, mnogi širokolisni korovi čine ozbiljne probleme u usjevu jer nemamo odgovarajući herbicid koji bi primjenili odmah nakon sjetve.
Tek u vegetaciji kod visine lana od 5 – 10 cm može se primjeniti preparat na bazi bentazona (Basagran Super).Najčešći štetnik lana u nas je buhač, koji u kratkom vremenu može nanijeti velike štete mladom usjevu lana. Buhač se pojavljuje čim izbiju mlade biljčice lana i u uvjetima toplog i mirnog vremena njegova aktivnost dolazi do punog izražaja. Za suzbijanje ovog štetnika treba koristiti dozvoljene insekticide. Žetva uljanog lana je žitnim kombajnom u tzv. punoj zriobi kada je sjeme potpuno zrelo i stabljika s tobolcima poprimi smeđu boju. Puna zrioba nastupa kad se vlaga sjemena snizi ispod 14 %.
