GOSPINA TRAVA
Ekstrakti gospine trave ubrajaju se među najdjelotvornije i najviše korištene biljne antidepresive. Biljka je poznata i pod nazivima pljuskavica, ivanova trava, žutenica ili kantarion (Hypericum perforatum). Raste kao zeljasta trajnica koja u zemlji ima snažno razvijen podanak iz kojeg izbijaju čvrste, uspravne stabljike visine od 30-70 cm. U gornjem dijelu su vrlo razgranjene, a u donjem odrvenjele i crvenkaste boje. Listovi su jajasti i ovalni, do 3 cm dugi, gotovo sjedeći , na stabljici smješteni nasuprotno. Cvjetovi s 5 latica zlatnožute boje razvijaju se u gornjem dijelu stabljike tvoreći štitaste cvatove. Kako na livadi postoje i druge, donekle slične biljke, prilikom branja treba obratiti pažnju na nekoliko karakterističnih obilježja.
Gospina trava ima izrazito dvobridastu stabljiku, za razliku od većine ostalih biljaka čija stabljika ima četiri brida ili je okrugla. Listovi po sebi imaju prozirne točkice tj. uljne žlijezde koje se najbolje vide ako list otrgnete i okrenete prema svjetlu. Latice protrljane među prstima ostavljaju krvavocrvenu boju koja potječe od biljnog pigmenta hipericina. Prilikom branja reže se vršni dio cvatuće biljke i suši u snopićima ili rasprostrt u tankom sloju na sjenovitom i zračnom mjestu. Donji odrvenjeli dijelovi biljke potpuna su beskorisni jer gotovo da i ne sadrže djelatne ljekovite tvari. U narodu je postojalo vjerovanje da je biljka najučinkovitija ako se bere na Ivanje, 24.lipnja, o čemu svjedoči i jedno od narodnih imena. Od gospine trave sami možemo pripremiti čaj, kapi, ulje, vino isl.
Priprema čaja: 1-2 čajne žlice suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, čaj poklopiti i procijedi nakon 10 minuta. Piju se dvije šalice tijekom dana, obično ujutro i uvečer. Čaj pomaže kod nesanice, nervoze, glavobolje, menstrualnih tegoba, upale maternice, upale želučane sluznice, tegoba dišnih organa itd. U novije vrijeme kliničkim je istraživanjima potvrđen pozitivan utjecaj pripravaka gospine trave kod lakih i srednje teških depresija. Antidepresivno djelovanje nastupa polagano pa ih treba piti kroz duže vrijeme, 4-6 tjedana. Osobama koje koriste pripravke od gospine trave kroz duže vrijeme ne preporučuje se dugotrajan boravak na suncu ili odlazak u solarij jer može doći do preosjetljivosti na svjetlost koja se očituje upalom kože i natečenošću usnica. Gospina trava se často koristi kao sastojak u čajnim mješavinama za prethodno navedene tegobe.
Čaj za smirenje i bolje spavanje Sastojci: cvijet i list gospine trave, list matičnjaka, korijen odoljena i cvijet kamilice u jednakim omjerima. Jednu do dvije čajne žlice biljne mješavine preliti sa 2,5 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana, zaslađenog medom. Močenjem cvjetova i pupova gospine trave u maslinovom ulju dobiva se ulje gospine trave, prepoznatljive crvene boje, koje se koristi za brže zacjeljivanje manjih rana i opeklina, kod hemeroida, za sprječavanje dekubitusa, za masažu kod reume, išijasa itd.
MATIČNJAK
Matičnjak, pčelinja ljubica, limun-trava ili melisa (Melissa officinalis L.) od davnina slovi kao odličan prirodni lijek koji jača srce. Pomaže protiv noćnih strahova i depresije, te otklanja neraspoloženje i tugu. Višegodišnja je biljka koja samoniklo raste među grmljem, uz rubove šuma, živice, ograde, a često se uzgaja u vrtovima ili u teglama kao začinska biljka. Ima uspravnu i razgranjenu četverobridnu stabljiku visine oko 50cm, na kojoj su nasuprotno smješteni srcoliki listovi nazubljenih rubova i karakteristične jarkozelene boje. Posuti su sitnim bradavičastim žlijezdama u kojima se nalazi eterično ulje snažna mirisa na limun.
Neugledni žućkastobijeli cvjetovi pojavljuju se od sredine lipnja do kraja kolovoza kao pršljenasti cvatovi na vrhu grana, u pazušcima listova. U ljekovite svrhe beru se listovi ili vršni dijelovi biljke prije cvatnje. Zato jer je tada sadrže najveću količinu eteričnog ulja (0,02-0,2%). Suhi listovi sadrže i ružmarinsku kiselinu (oko 4%), triterpenske kiseline (ursolna, oleanolna), fenilkarboksilne kiseline (ferulna, kavena), flavone i flavonole.
Priprema čaja: Čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova ( ili trostruku količinu svježih) preliti s 2,5 dl kipuće vode, pokriveno ostaviti da odstoji 10 minuta i procijediti. Piti 3 puta dnevno između obroka šalicu čaja zaslađenog medom. Čaj se pije kod nervoze, nesanice, stresnih stanja, melankolije, migrene, neurotičnih tegoba srca, nervoze želuca, nadutosti i grčeva u crijevima. Potiče pamćenje i koncentraciju, ublažava menstrualne grčeve, depresiju u menopauzi i jutarnje mučnine trudnica. U novije vrijeme posebice se ističe antivirusno djelovanje vodenog ekstrakta te se koristi u mastima za herpes. Istražuje se i njegovo pozitivno djelovanje kod povećanog rada štitne žlijezde.
Kapi od matičnjaka
50 g suhog, usitnjenog lista matičnjaka močiti 2-3 tjedna u 250 mL 45%-tnog etilnog alkohola. Povremeno protresti ili promiješati. Ocijeđenu tekućinu čuvati u zatvorenoj, tamnoj bočici. Piti 3 puta dnevno po 30 kapi u malo mlake vode. Matičnjak su u svrhu liječenja koristili već stari Grci i Rimljani. Brojni poznavaoci bilja (Paracelzus, Hildegarda) svrstavali su ga među najvažnije ljekovite biljke i smatrali eliksirom života. Stoljećima se vjerovalo da matičnjak može obnoviti mladost te da oni koji za doručak redovito piju čaj od matičnjaka s medom žive i više od stotinu godina.
U srednjem vijeku počeo se uzgajati u samostanskim vrtovima i iz tog vremena potječe poznata “karmelićanska vodica” ili “melisa-špirit” tj. biljna tinktura u kojoj je matičnjak jedan od najvažnijih sastojaka, zajedno s korijenom anđelike, muškatnim oraščićem i koricom limuna, a koristila se kod najrazličitijih tegoba. I danas na tržištu postoji taj tradicionalni srednjovjekovni pripravak (“Klosterfrau Melissengeist”) kao lijek za sve. Svježi listovi matičnjaka dodaju se u salate, juhe, omlete, svježi sir, jela od krumpira, umake, pečenja i likere.
Liker od melise
Sastojci: 2 velike šake listova matičnjaka, 1 L rakije, 250 g šećera, korica jednog limuna, 1 žličica plodova korijandera, 2-3 klinčića, malo cimeta.
Priprema: sve sastojke staviti u staklenku, ostaviti na toplom mjestu 3-4 tjedna da se šećer rastopi i povremeno promiješati. Nakon toga procijediti i ostaviti stajati još nekoliko tjedana prije upotrebe. Eterično ulje matičnjaka dobiva se destilacijom vodenom parom listova matičnjaka. Pripada skupini skupocjenih ulja, za 1 kg ulja potebno je 5- 6 tona svježe biljke. Stoga većina proizvođača tijekom procesa destilacije uz matičnjak koristi limun, limunsku travu ili citronelu. Takvo ulje ima sličan miris, no ne djeluje u potpunosti kao čisto ulje matičnjaka. Eterično ulje matičnjaka koristi se u u proizvodnji parfema. Dodaje se kozmetičkim sredstvima za njegu kože i kose, različitim kupkama, te sredstvima za umirenje.
ODOLJEN ILI VALERIJANA
Odoljen djeluje umirujuće kod uznemirenosti, nesanice, živčane iscrpljenosti, napetosti, neuroze srca, nervozom izazvanih grčeva u želucu i crijevima. Otklanjanju treme prije ispita, smetnje u koncentraciji, pomaže kod predmenstrualnih i klimakteričnih tegoba. Pripravci odoljena ne utječu negativno na radnu sposobnost ili vožnju automobila. Stručan naziv biljke dolazi od latinske riječi valere, što znači “biti zdrav”, a o njenoj učinkovitosti najbolje govori podatak da se koristi od 4. st. prije Krista sve do naših dana. Biljka raste samoniklo po vlažnim i sjenovitim mjestima, vlažnim livadama, u blizini potoka, po rubovima šuma, jarcima i šikarama. Danas su potrebe za ovom biljkom velike pa se sve više uzgaja.
U zemlji ima valjkast podanak, 2-3cm dugačak i 2-3cm debeo. Nakon druge godine iz njega izbijaju brojni, i preko 30 cm dugi, bočni izdanci žutosmeđe boje. Stabljika je izbrazdana i šuplja, najčešće razgranata samo u gornjoj polovici. Na njoj su nasuprotno smješteni veliki, neparno perasti listovi, sastavljeni od 3-21 liski. Prizemni listovi nalaze se na dugačkim peteljkama, a gornji su sjedeći. Od svibnja do rujna na vrhu stabljike i stabljičnih izdanaka razvijaju se mali, nježni, bijeli ili blijedoružičasti cvjetovi, skupljeni u paštitaste cvatove. Prema boji cvjetova, vrsti listova i broju liski na listu razlikuje se nekoliko vrsta odoljena, no svi imaju ljekovita svojstva.
Ljekovitost odoljena
Najviše ljekovitih tvari nalazi se u korijenu odoljena , iako se ponekad koristi i nadzemni dio biljke. Svježi korijen se vadi u jesen, bez mirisa je, a sušenjem i stajanjem dolazi do razgradnje eteričnog ulja te oslobađanja izovalerijanske kiseline koja mu daje karakterističan i jak miris. Djelatne tvari u biljci su eterično ulje ( s gotovo 100 do danas poznatih spojeva), alkaloidi, trjeslovine, škrob i šećer. Odoljen se ne smije uzimati s drugim lijekovima za smirenje i protiv nesanice jer pojačava njihovo djelovanje. Nakon 2-3 tjedna uzimanja pripravaka odoljena potrebno je napraviti stanku od 7 dana. Ne trebaju ga koristiti trudnice, dojilje i djeca mlađa od 12 godina, a ne preporuča se ni osobama s niskim tlakom.
Priprema čaja: Čaj se može pripravljati na dva načina – kao oparak (1-2 čajne žlice suhog korijena preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta) ili kao naljev (1-2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena namakati 2-4 sata u hladnoj vodi, procijediti i zagrijati do temperature ugodne za piće. Piju se 2-3 šalice čaja tijekom dana, zaslađene medom.
Kapi valerijane
50 grama svježeg, usitnjenog korijena močiti 3 tjedna u 500mL 70%-tnog alkohola, a zatim profiltrirati. 15-20 kapi uzimati prije spavanja u malo vode.
