21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma. Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji. Procjenjuje se da pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine kao i da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti našeg planeta. Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. One reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike. Štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave. Značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda.
Od svih kopnenih ekosustava šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju. Utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša. U konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma nep
restano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene. Šumarska struka u našoj zemlji toga je i više nego svjesna te se rukovodi općeprihvaćenim činjenicama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda.
Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 ha što čini 48,7% kopnene površine države. Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (37%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%); zatim obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%). Godišnje se u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste. Time se osigurava budućnost održivog gospodarenja. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Upravo je to činjenica koja izaziva divljenje kod ljubitelja prirode kada posjete Lijepu našu. Ovakav visok udio prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja ovim prirodnim bogatstvom koja traje već više od 250 godina.
