Znate li gdje se može nabaviti sorta marelice gencika? Piše da kasno cvate, pa ako mi možete navesti još nekoliko lakše nabavljivih kasnijih sorti marelice. Do sad sam sadila mađarsku ranu i nisam zadovoljna s njome, a nije niti otporna na šarku. Sve mi brzo smrznu i nakon 3 do 4 godine uvenu i maknem ih. Koje su sorte malo otpornije na šarku i moniliju?

ODGOVOR

Prema sortnoj listi RH, navedenu sortu bi trebali imati sljedeći rasadnici: Edenski vrt d.o.o. Zrinski vrt 6, Virovitica, Karolina d.o.o. Vukovarska cesta 209/a, Osijek, Poljoprivredni institut Osijek Južno predgrađe 17, Sveta Marija, Opg Pleško Vlado Planinska 18, Đurđevac. S obzirom na sve veće probleme s mrazom u proljeće teško je preporučiti neku sortu koja će biti otporna na mraz jer marelice općenito, kao i ostalo koštičavo voće cvate vrlo rano.

Od ostalih sorata koje cvatu kasnije mogu se spomenuti: kečkemetska ruža, harcot, novosadska kasnocvjetna itd. Razlog zašto vam se posuše marelice može biti i apopleksija koja je vrlo česta pojava kod ove voćne vrste. Iznimno dobru otpornost na šarku šljiva kao i zadovoljavajuću na moniliniju ima sorta stark early orange. Općenito po literaturi je moguće naći veći broj sorata koje su navedene kao otporne ili tolerantne na šarku ili moniliniju, međutim s obzirom da nisu navedene na sortnoj listi RH dosta teško će ih biti nabaviti pa ih nismo niti navodili. Rasadnik Baznik u Sloveniji ima kolekciju otpornih voćaka s opisima svake te tamo možete isto pronaći velik izbor.

Prethodni članakKad postaviti feromonske i vizualne klopke?
Sljedeći članakKakva su to organsko-mineralna gnojiva?
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.