U prošlom broju Gospodarskog lista (20.12.2021.) objavljen je prvi dio članka o sortama marelice. U ovom broju slijedi nastavak opisa najzanimljivijih sorata marelice koje se mogu naći na našem tržištu.

Svježi plodovi marelice cijenjeni su kao stolno voće, a i kao sirovina za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kompote itd.). Osim toga, plodovi se suše, a i prerađuju u rakiju izvanredne kvalitete.

Nažalost, marelice su osjetljive u prvom redu na mraz, radi svoje rane cvatnje, a u drugom redu na apopleksiju (kap) i moniliju te tlo gdje su sađene. Marelica je vrlo osjetljiva voćka. Prilikom sadnje voćaka nužno je obratiti pozornost na podlogu na kojoj je sorta cijepljena. Marelica se može cijepiti na više vrsti šljiva, no rasadnici ne nude novije podloge za sadnice jer im to nije u interesu. Također treba obratiti pozornost na oplodnju. Nisu sve sorte samooplodne. S obzirom na nešto raniju i kasniju cvatnju pojedinih sorata trebalo bi ipak imati barem dvije sorte marelice za sigurnost!

Isto tako kod marelica su krupnoća plodova i visina prinosa u obrnuto proporcionalnom odnosu. Plodovi su sitniji kod većeg uroda, a krupniji kod manjeg uroda. Donekle jedino sorta Goldrich ima nešto veće plodove kod većeg uroda.

Stark Early Orange

Sorta američkog porijekla. Dozrijeva početkom srpnja. Stablo je bujno, uspravnog rasta. Plod je srednje velik ( 40 g. ), ovalno okruglastog oblika. Kožica je narančaste boje, prekrivena rumenilom sa sunčane strane. Meso je čvrsto, sočno slatko kiselog okusa. Sorta je djelomično samooplodna te je nužan oprašivač.

Stark Early Orange

Čačansko zlato

Stara sorta marelice koja je stvorena na Institutu za voćarstvo u Čačku. Prema vremenu sazrijevanja Čačansko zlato sazrijeva u prvoj dekadi srpnja. Samooplodna je. Marelica ima bujan izgled, te je karakterizira velika krošnja. Rađa redovito i obilno. Čačansko zlato je prema mrazu otporna sorta, ali svoju negativnu stranu pokazuje prema virusu šarke šljive, na kojega je jako osjetljiva. Plod marelice je velik (54 g), srcolikog oblika. Meso ploda je čvrsto, sočno te bogato aromama. U plodu se nalazi velika koštica, koja se lako odvaja od mesa ploda. Ova sorta je dobra za konzumaciju u svježem stanju, ali je isto također dobra za preradu.

Čačansko zlato

Gencika

Mađarsku sortu Genciku karakterizira produljena cvatnja i otpornost na proljetni mraz. Samooplodna je pa ne treba oprašivače, a dozrijeva od 1. do 10. srpnja. Ima velik potencijal rodnosti. Srednje bujnog je stabla i rađa srednje krupnim plodovima prosječne mase 40 do 55 g. Plodovi su tamno-narančaste boje i mekog mesa. Izvrsna je za preradu u džemove i rakiju, ali i svježu potrošnju. Slatkastog je okusa.

Gencika

Mađarska najbolja

Ova sorta potječe iz Mađarske, gdje je nastala spontanim oprašivanjem. Danas postoji puno selekcija ove sorte, a uzgaja se i kod nas. Stablo ima bujan do osrednje bujan izgled, a skeletne grane povaljane su prema osnovi debla. Cvjeta kasno i karakterizira je dobra otpornost prema smrzavanju. Samooplodna je. Plod marelice je srednje krupan ( 50-55 g.), s okruglastim izgledom. Meso ploda je tamnocrvene boje, čvrste teksture, sa slatko kiselkastom okusom, ugodne arome i vrlo kvalitetno. Pokožica je narančasto žute boje s karakterističnim crvenim krugovima na sunčanoj strani. Ova marelica zrije oko 10. srpnja. Odlika sorte je dobro prilagođavanje na različite agroekološke uvjete. Plod je vrlo osjetljiv na šarku.

Mađarska najbolja

Bergeron

Sorta marelice nastala kao slučajni sjemenjak u Francuskoj. Samooplodna je, kasne cvatnje, srednje bujnosti i otvorenog habitusa. Ima krupan plod (68,86 g), okruglo-jajolikog oblika, narančaste boje sa ružičasto crvenim pjegama, a meso čvrsto, vrlo ukusno, fine skladne arome te sadrži prosječno 14,84 °Brix-a topljive suhe tvari. Sjemenka je izdužena, lako se odvaja od mesa. U Srbiji ova sorta sazrijeva poslije 11. srpnja. Prirod ove sorte varira ovisno o godini i podlozi, a kreće se od 0,2 do 18,5 kg po stablu. Sjemenka je srednje krupna (2,5 g) sa srednjim udjelom u masi ploda (5,6 %).

Bergeron

Mandula

Mandula dozrijeva u drugoj dekadi srpnja. Oblik joj je bademast te je prema svom obliku dobila ime (mandula- lokalno značenje bajam, badem). Kožica ove sorte je narančasto-žuta s blagim crvenilom. Meso je narančasto-žuto, tvrdo i ukusno. Masa plodova varira od 55 do 60 grama. Ova sorta nije samooplodna te zahtijeva sortu oprašivača, a kao oprašivač preporučuje se Mađarska najbolja. Mandula je sorta lokalnog značenja.

Mandula

NS-4 ( Novosadska 4 )

Slika:

Sorta stvorena selekcijom od prirodne populacije na Poljoprivrednom fakultetu 1985. g. u Novom Sadu. Cvate kasno, 2-4 dana poslije Mađarske najbolje. Sazrijeva sredinom srpnja, 4 dana nakon Mađarske najbolje. Slabo do srednje bujna, umjerene i redovne rodnosti. Samooplodna je. Plod je krupan do vrlo krupan (80 g), izduženo-okruglastog oblika, narančaste osnovne i jarkocrvene dopunske boje većeg dijela ploda (25-40 %), što ga čini vrlo atraktivnim. Meso je kiselkasto, vrlo ukusno i osvježavajuće. Kalanka je. Jezgra je slatka. Sadrži oko 17 % suhe topljive tvari.

Novosadska 4

NS-6 ( Novosadska 6 )

Sorta stvorena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu 1985. g. Cvjeta kad i NS-4. Dozrijeva sredinom srpnja. Stablo je srednje bujno do bujno, kruna je okruglastog do koničnog oblika, vitalno i velike rodnosti. Rodi pretežno na mješovitim rodnim grančicama. Samooplodna je. Plod je krupan (60–65 g), okruglog oblika, narančaste osnovne i jarkocrvene dopunske boje. Meso je aromatično i vrlo ukusno. Jezgra je slatka. Kalanka je. Sadrži oko 16 % suhe topljive tvari.

Novosadska 6

Novosadska rodna

Sorta stvorena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Sazrijeva sredinom srpnja. Srednje bujna, obilne rodnosti. Samooplodna je. Plod je krupan (65–70 g), izduženo-okruglog oblika, blago spljošten sa strane, narančaste osnovne i jarkocrvene dopunske boje. Meso je aromatično i vrlo ukusno. Jezgra je slatka. Mane su joj sklonost prerođivanju i pucanje grana u tom slučaju te lomljivost vrha koštice.

Novosadska rodna

Novosadska kasnocvjetna

Sorta stvorena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Dozrijeva početkom srpnja. Srednje bujna do bujna, obilne i rane rodnosti. Samooplodna je. Plod je srednje krupan (55–60 g), jajastog oblika sa izraženim vrhom, narančaste osnovne boje s vrlo malo dopunske boje. Meso je čvrsto, blijedo narančasto, osvježavajuće i aromatično. Jezgra je slatka. Osjetljiva je na moniliju ploda u kišnim godinama.

Novosadska kasnocvjetna

Rakovsky

Stablo je bujno, široke krošnje. Plod je velik do srednje velik, ovalnog oblika. Kožica je žute boje s crvenilom sa sunčane strane. Meso je narančasto žuto, sočno, aromatično, ugodnog slatko kiselog okusa. Dozrijeva sredinom srpnja.

Rakovsky

Kečkemetska ruža

Porijeklom iz Mađarske. Cvjeta kasno čime uglavnom izbjegava proljetne mrazeve. Osjetljiva na sušu. Dosta zastupljena sorta u našim krajevima. Lako se prepoznaje jer na peteljci od lista ima dva zaliska. Stablo je bujno i razvija veliku krunu. Dozrijeva u drugoj polovici srpnja do kraja srpnja. Plod je srednje krupnoće, mase oko 40-50 g, plosnat, asimetričan, sastoji se od dvije nejednake polovine. Pokožica je žuta, sa sunčane strane crvena. Meso je blijedožuto, sočno, slatkokiselo i dobrog okusa. Jezgra je gorka.

Kečkemetska ruža

Roxana

Sorta je nepoznatog porijekla, smatra se da je iz Afganistana. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza. Stablo je slabo bujno, obilno rađa. Nije samooplodna sorta. Plod je krupan do vrlo krupan (70–75 g), izduženog oblika narančaste boje sa dosta crvenila na sunčanoj strani. Jezgra je slatka. Tolerantna na šarku, odnosno ne pokazuje simptome na plodu.

Roxana

Marelice su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C i B kompleksa

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUpravi ribarstva uručen certifikat međunarodne norme ISO 9001:2015
Sljedeći članakBolesna pitospora
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.