Sjeme koje se stavlja na tržište mora imati određenu klijavost i čistoću koji su određeni pravilnicima ovisno o tome o kojoj se kulturi radi. Norme kvalitete sjemena ratarskih kultura propisane su Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena žitarica (NN 83/2009.), Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (NN 126/2007.), Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena repa (NN 72/2007.), Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (NN 129/2007.), Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena povrća (NN 129/2007.) i Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (NN 129/2007.).
Kvaliteta sjemena
Sjeme za sjetvu mora biti kvalitetno, odnosno visoke klijavosti, čisto i ne smije biti zaraženo bolestima. To je preduvjet za dobar rast i razvoj usjeva i u konačnici, uz pridržavanja mjera tehnologije, za ostvarenje visokog prinosa. Prema Pravilniku o metodama uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena (NN, 99/2008.) klijavost sjemena u laboratorijskim uvjetima ispitan i utvrđen broj normalnih klijanaca prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrđen nakon isteka vremena predviđenog za završno ocjenjivanje. Laboratorijska klijavost određuje se na propisanoj podlozi (filtar papir, bugačica ili papir koji dobro upija vlagu, pijesak ili zemlja). Propisana je temperatura na kojoj se provodi ispitivanje, a također je određeno i trajanje ispitivanja klijavosti. Da bi imali bolji uvid u kvalitetu sjemena, trebali bi poznavati i energiju klijanja. Visoka energija klijanja pokazatelj je kvalitetnog sjemena koje će u lošijim agroekološkim uvjetima omogućiti bolje ostvarenje sklopa kao Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu? Pravilno određena količina sjemena za sjetvu prvi je korak ostvarenju željenog sklopa odnosno broja biljaka po hektaru. Da bi izračunali količinu sjemena potrebno je poznavati klijavost, čistoću, masu 1000 sjemenki, te optimalnu gustoću sjetve za određenu sortu ili hibrid. osnovne komponente prinosa. Energija klijanja se određuje na isti način kao i klijavost sjemena samo se brojanje klijavih sjemenki određuje nakon proteka kraćeg vremena. Tako se kod pšenice energija klijanja određuje nakon 4 dana, a ukupna klijavost nakon 8 dana. Kod šećerne repe se energija klijanja određuje nakon 4 dana, a ukupna klijavost nakon 14 dana. S obzirom da se klijavost u laboratorijskim uvjetima određuje pri optimalnim temperaturama (20 – 30 °C) i optimalnoj vlazi, ne znači da će se ta klijavost ostvariti i na polju gdje su uvjeti drugačiji. Međutim, visoka laboratorijska klijavost karakteristika je kvalitetnog sjemena te takvo sjeme može ostvariti i visoku poljsku klijavost. Određivanje čistoće sjemena, kao još jednog pokazatelja kvalitete također je propisano Pravilnikom o metodama uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena. Čistoća sjemena je odnos količine čistog sjemena vrste koja se ispituje i količine sjemena drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova i inertnih tvari. Izražava se u težinskim postocima. Sjeme mora biti čisto od sjemena korova (osobito karantenskih), sjemena drugih biljnih vrsta i od primjesa. Ne bi smjelo sadržavati polomljena, oštećena, štura, nezrela, proklijala i bolesna zrna. Masa 1000 sjemenki je masa 1000 sjemenki kod standardne vlage, a apsolutna masa sjemena je masa apsolutno suhih 1000 sjemenki. Kad poznajemo klijavost i čistoću sjemena možemo izračunati uporabnu vrijednost sjemena što nam je potrebno kod izračuna količine sjemena za sjetvu. Uporabna vrijednost sjemena računa se prema formuli:
Veća uporabna vrijednost znak je kvalitetnijeg sjemena. Poznajući uporabnu vrijednost sjemena i masu 1000 zrna odnosno sjemenki, količina sjemena za sjetvu može se izračunati po formuli: 
Kod nekih kultura na deklaraciji piše i masa 1000 zrna, a ako nemamo taj podatak, on se može odrediti brojanjem najmanje 3 puta po 100 zrna kulture koju sijemo. Svaka grupa se posebno izvaže, te se izračuna srednja vrijednost. Dobivena vrijednost se pomnoži s 10 i dobije se masa 1000 zrna. Što se izbroji više puta po 100 zrna i pojedinačno izvaže, rezultat će biti točniji. Prema Pravilniku o metodama uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena treba brojati osam puta po 100 zrna. Prilikom brojanja se ne smiju birati samo najkrupnija zrna, nego prosječna. Kada smo izračunali količinu sjemena, možemo je kod nekih kultura eventualno povećati ako kasnimo s rokom sjetve, ukoliko površina za sjetvu nije dobro pripremljena, ako nemamo preciznu sijačicu, ali to povećanje ne smije biti preveliko jer se na taj način povećavaju troškovi.
