Matovilac je otporan je na niske temperature, a minimalna temperatura klijanja joj je tek nešto iznad 0°C. Dok je optimalna temperatura za rast 10°C. Stoga ju je moguće sijati u jesen ili rano proljeće bez opasnosti od smrzavanja. Prema tlu nema velikih zahtjeva, a budući da je biljka mala i ne zauzima puno prostora može se sijati kao međukultura između viših biljaka. Uz to odlazi s površine na kojoj je sijana već tijekom proljeća i tako oslobađa prostor za druge povrtlarske kulture. Također omogućava višekratno korištenje iste površine, uz povećanje ekonomičnosti uzgoja.
Hranidbena vrijednost
Matovilac, u usporedbi sa zelenom salatom, ima nešto više bjelančevina i ugljikohidrata, te malo višu energetsku vrijednost. Osobito je koristan za popravak krvne slike jer sadrži više željeza od špinata. Uz njega i vitamin C i folat, koji su neophodni za apsorpciju željeza u organizmu. Bogat je izvor kalija, dok natrija sadrži vrlo malo. Zahvaljujući folnoj kiselini, matovilac je izvrstan prilog salatama, posebno za žene.
Dodatno sadrži i ostale vitamine B grupe i beta karoten (vi A) koji zajedno s vitaminom C pozitivno utječe na živčani sustav. Postoje dva oblika matovilca, veći, odnosno širokolisni, te tamniji, kompaktniji, odnosno zeleni tip, koji je osobito popularan u zapadnoj Europi, ali je manje rodnosti. Kako mu je sjeme vrlo sitno, sjetveni sloj treba biti fine mrvičaste strukture. Ne preporučuje ga se gnojiti stajskim gnojem ili nedovoljno zrelim kompostom jer oni mogu uzrokovati nepoželjan miris matovilca i smanjiti mu komercijalnu vrijednost. Od sjetve do nicanja matovilca prolazi 8 do 10 dana. U kontinentalnom području Republike Hrvatske se uobičajeno sije od sredine kolovoza do sredine listopada. Dok za berbu dospijeva oko 70 dana nakon sjetve.
Sjetva i uzgoj
Može se uzgajati na otvorenom preko zime bez ikakve zaštite, a moguće ga je i prekrivati agrotekstilom, perforiranom PE folijom ili niskim tunelima što omogućava raniju berbu uz bolju kvalitetu biljaka i posljedično postizanje viših prodajnih cijena. Zbog visokih cijena koje postiže u zimskim i proljetnim mjesecima, kada su druge svježe salate slabo dostupne, jako ga je korisno proizvoditi i u zaštićenim prostorima gdje mu. Ukoliko je prethodni usjev obilno gnojen, često uopće nije potrebna gnojidba što racionalizira poslovanje.
U visokim tunelima i plastenicima bez zagrijavanja ili sa zagrijavanjem kad temperature padnu ispod minimalne temperature rasta, može se postići berba zimi, ili čak više turnusa tijekom zime. U takvom tipu uzgoja često se matovilac uzgaja iz presadnica. Sjetvom u kontejnere s lončićima promjera 3 cm po 4 do 8 sjemenki u lončić omogućuje se kasnija sadnja u zaštićeni prostor. Uzgojem matovilca iz presadnica u grijanom zaštićenom prostoru moguća su 4 sukcesivna usjeva tijekom zime.
Kako list matovilca postaje žilav i neukusan prilikom pojave cvjetnih pupova uputno je sijati manje površine, ali u više navrata, kako bi bio dostupan za berbu u duljem razdoblju. Kod kasnih sjetvi je potreban oprez, jer s pojavom toplijeg vremena brzo odlazi u cvijet. Kako se obično sije u jesenskom roku, kada vegetira samo mali broj korova. Vrlo se uspješno može proizvoditi bez primjene kemijskih preparata. To smanjuje trošak proizvodnje, a sam proizvod čini komercijalno vrjednijim jer ga se može smatrati organskim proizvodom.
Berba i pakiranje
Moguće ga je brati ili pojedinačnim čupanjem listova, pri čemu treba paziti da se odjednom ne skine previše listova i tako oslabi biljka, ili vađenjem cijele biljke iz zemlje, otprilike tri mjeseca nakon sjetve. Ukoliko su usjevi u gustom sklopu (600- 800 biljaka/m2) potrebno ih je brati ranije jer dolazi do žućenja donjih listova. Matovilac je najbolje iskorišten kada se bere cijela biljka, a urod od 10.000 kg/ha, odnosno 1 kg/m2 se smatra izvrsnim.
Najnaporniji i najskuplji dio uzgoja matovilca je berba, koja je isključivo ručna, na razini tla pa je prije ulaska u proizvodnju svakako potrebno računati na dovoljan broj radne snage. Razdoblje berbe jednog usjeva na otvorenom u jesen i rano proljeće može se produžiti do 2 tjedna. Nakon berbe matovilac se pere ili potapa u vodu zajedno s letvaricom da se isperu čestice zemlje. Pakira se u male jedinice vrlo rahlo, da što duže izdrži na prodajnom mjestu. Zbog male održivosti treba ga dopremiti na tržište u najkraćem mogućem roku, pa ga je preporučljivo uzgajati u blizini velikih gradova. Ako je potrebno, može se skladištiti jedan do dva tjedna pri 0 °C i relativnoj vlazi zraka od 95%.
Ekološka proizvodnja
Uzgojem matovilca bave se brojni ekološki proizvođači. Tako OPG Jagode Turk iz Brezja u Međimurskoj županiji u plasteniku površine 200m2 uzgaja brojne salate. Među kojima je i matovilac, zajedno s ostalim povrtnim kulturama. Svoje proizvode prodaju na ekotržnici i ističu da su zelene salate iznimno tražene preko zime. OPG Jurić iz Velike Kosnice (Zagrebačka županija) se na 6 000 m2 zaštićenog prostora i na otvorenom bavi cjelogodišnjom proizvodnjom, pakiranjem i distribucijom svježe rezanog lisnatog povrća, među kojim je i matovilac, prema ekološkim načelima. Svoje proizvode plasiraju na tržnicama i u dućanima. OPG Hujić iz Zagrebačke županije u 7 plastenika površine 3 000 m2 u zimskom uzgoju proizvode razne salate, blitvu, špinat, rikulu, matovilac, potočarku i dr.. Za kilogram svojeg ekološki uzgojenog matovilca postižu cijenu od 70-100 kn.
Troškovi proizvodnje
Procijenjeni troškovi proizvodnje matovilca, bez troška berbe na koji svakako treba računati u proizvodnji, približno su usporedivi s troškovima proizvodnje pšenice, ali je prihod koji je moguće ostvariti prodajom matovilca znatno veći, jer je 1 kg matovilca prosječno skuplji od 20 kg pšenice. Ipak, koliko god ovo privlačno izgledalo treba biti oprezan jer proizvodnja matovilca zahtjeva velike količine ljudskog rada, što može biti ograničavajući faktor u širenju proizvodnje. Problem može biti i prodaja većih količina matovilca, budući da ga se ne može dulje vrijeme čuvati niti prerađivati. Stoga je svakako poželjno unaprijed ispitati mogućnosti plasmana i povezati se s trgovcima, i u početku ga sijati na manjim površinama. Kao predkultura i međukultura matovilac je izuzetno koristan i povećava ekonomičnost povrtlarske proizvodnje, uz iskorištavanje površine tijekom zimskih mjeseci. Stoga ga se svakako isplati proizvoditi.
