Sponzorirani prilog

Vrlo se često među poljoprivrednim prozvođačima smanjena učinkovitost objašnjava pojavom rezistentnosti. Iako je ponekada loša produktivnost zapravo posljedica rezanja troškova u tehnologiji proizvodnje i planovima zaštite. Smanjuju se doze, broj prskanja ili se pak biraju jeftinija rješenja. Treba stoga znati prepoznati rezistentnost kao pojavu, a s ekonomskog stajališta razlikovati trošak od ulaganja.

Razvoj rezistentnosti

Rezistentnost se javlja kada patogen postane toliko tolerantan na fungicid, da djelotvornost tog fungicida bude narušena. Međutim, rezistentnost se uglavnom javlja postupno. Tako da patogen kroz vrijeme i učestalu primjenu istih pripravaka postupno razvija otpornost i kroz nekoliko godina postaje potpuno rezistentan. Tj. otporan na često primjenjivane fungicide. Ta se otpornost razvija i primjećuje kroz nekoliko godina u vidu sve manje učinkovitosti pojedinog pripravka. Posljedica rezanja troškova su, s druge strane, vidljive na prinosima odmah prve sezone.

Ciljano suzbijanje bolesti žitarica

Fungicidi, u kombinaciji sa sjetvom otpornih sorti i drugim agrotehničkim mjerama, danas i u doglednoj budućnosti, bit će glavni aspekti u suzbijanju bolesti na žitaricama. Stoga se zaštita treba provoditi kvalitetno s jasnim ciljevima i definiranim programima koji pružaju pouzdanu učinkovitost. Ujedno ne potiču razvoj rezitentnosti. Naša je preporuka u programe zaštite uključiti novi fungicid YAMATO kao bazu koja će po potrebi biti nadopunjena fungicidima za ciljano suzbijanje biljnih bolesti na žitaricama.

""

YAMATO je sistemični fungicid namijenjen preventivnom i kurativnom suzbijanju širokog spektra biljnih bolesti na svim žitaricama (pšenica, ječam, raž, pšenoraž, zob). Također u uvjetima niskih zaraza koje nastaju uslijed jakih zima, niske vlage ili zbog sjetve robusnih sorti nižeg prinosa, jedna primjena pripravka YAMATO, bit će dovoljna.

Ako se očekuju visoki prinosi, a zaraza bolestima je srednja do visoka, zaštita je pouzdanija. Ako se bazira na isplaniranom programu. U većini slučajeva prvo će se tretiranje provesti od kraja busanja do početka vlatanja (BBCH 29-31). Drugo će prskanje slijediti u fazi klasanja (BBCH 49-55). Kod zaštite od Fusariuma na klasu, tretiranje treba provesti najranije u početku cvatnje (BBCH 61). YAMATO se može primjeniti u različitim fazama razvoja kulture, ali samo jednom godišnje. Zato će se u isplaniranim programima YAMATO kombinirati s dostupnim fungicidima provjerene kvalitete. Time će se postići, ne samo visoka učinkovitost i produktivnost, nego i smanjiti mogućnost razvoja rezistentnosti, a visina ulaganja bit će itekako opravdana visinom prinosa. Doza primjene fungicida YAMATO je 1,5-1,75 l/ha.

Premium fungicid – Yamato

YAMATO je tzv. premium fungicid. Prikladan jer suzbija mnoge bolesti, od pepelnica, hrđa i pjegavosti do fuzarioza, i to u različitim fazama razvoja kulture. Prekidajući pritom širenje infekcije. Bazira se na dvije aktivne tvari različitog mehanizma djelovanja, pa je iznimno pogodan u antirezistentnim programima zaštite. Tetrakonazol je aktivni sastojak koji se brzo absorbira i raspodjeli u biljci. Štiti i novoizrasle listove, inhibira sintezu ergosterola, sprječava rast patogena i njegovo razmnožavanje u biljci, a tiofanat-metil ometa dijeljenje stanica i inhibira disanje, te sprječava prodiranje patogena u biljno tkivo i rast micelija.

YAMATO pruža i kurativnu i rezidualnu aktivnost protiv najznačajnijih bolesti lista. Zaustavlja prodiranje patogena u biljku i dodatno zaustavlja širenje infekcije unutar biljke. Upravo su ovo razlozi zašto se u naprednim, intenzivnim europskim sustavima YAMATO koristi kao baza u programima zaštite žitarica.
Prethodni članakKako do EU novca za ekološku poljoprivredu?
Sljedeći članakKako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga moljca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.