Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora uputio je danas pismo prema povjerenicima Europske komisije nadležnim za unutarnje tržište, zdravlje i sigurnost hrane i poljoprivredu. Njime pokreće politički dijalog i traži poduzimanje aktivnosti kojima bi se reguliralo pitanje rokova trajanja zamrznutog mesa.
–Europskim zakonodavstvom nisu propisani maksimalni rokovi trajanja za zamrznute proizvode životinjskog podrijetla koji se nalaze na tržištu Unije. Subjekti u poslovanju u okviru svojih HACCP procedura samokontrole provode laboratorijska ispitivanja i studije roka trajanja kojima potvrđuju da proizvod, tijekom roka trajanja koji je odredio, zadržava potrebnu razinu sigurnosti hrane, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir.
Ona je istaknula kako zbog takvih pravnih praznina, štetu trpe i potrošači i poljoprivrednic. Razina sigurnosti hrane ne može se poistovjetiti s kvalitetom hrane jer se dužim rokom zamrzavanja, gube se osnovne karakteristike proizvoda, poput energetske vrijednosti ili okusa, iako je proizvod jestiv.
Zbog navedenog je, na inicijativu Marijane Petir, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora od drugih država članica zatražio informacije o praksama određivanja maksimalnog vremenskog roka u kojemu zamrznuto meso može biti stavljano na tržište.
–Iz zaprimljenih odgovora razvidno da zbog nepostojanja zakonskog okvira kojim bi se na razini Unije reguliralo pitanje roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, postoji velika pravna praznina koja pogoduje nepoštenim trgovačkim praksama i izaziva zabrinutost potrošača, rekla je Petir.
Pojasnila je kako su države članice u nedoumici mogu li i na koji način na nacionalnom nivou propisati/odrediti obvezujuće maksimalne rokove nakon kojih se zamrznuti proizvodi životinjskog podrijetla trebali povući s tržišta, a koji bi propisi vrijedili i za proizvode koji se stavljaju na tržište iz drugih država članica, kao i iz trećih zemalja.
Petir je dodala kako su, s namjerom rješavanja ove problematike, neke države članice u suradnji sa subjektima u poslovanju s hranom, izradile preporuke, brošure i vodiče s preporučenim rokovima korištenja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, no ističu kako se radi o neobvezujućim aktima koji ne osiguravaju potrebnu zaštitu interesa potrošača i poljoprivrednih proizvođača.
–Neaktivnost u rješavanju ovog problema u bitnome utječe na pristupačnost dugo zamrznutog mesa i mesnih proizvoda niže kvalitete na jedinstvenom europskom tržištu, što stvara nelojalnu konkurenciju hrvatskim ali i europskim poljoprivrednim proizvođačima, te povećava gubitak i rasipanje hrane, što je u suprotnosti s Okvirnom direktivom Europske Unije o otpadu i Strategijom EU-a za izgradnju održivog prehrambenog sustava, rekla je Petir.
–To su razlozi zbog kojih smo odlučiliod Europske komisije zatražiti poduzimanje aktivnosti na europskoj razini kojima bi se, bez narušavanja pravila jedinstvenog europskog tržišta, jasno utvrdili rokovi trajanja zamrznutog proizvoda životinjskog podrijetla na jedinstvenom europskom tržištu, rekla je Petir.
Dodala je kako bi reguliranje ovog pitanja u bitnome utjecalo i na kvalitetu proizvoda koje konzumiraju građani Hrvatske i cijele EU, a kako je to i planirano ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike i Strategije „Od polja do stola“, kojima se potrošačima želi osigurati cjenovno pristupačna, zdravstveno ispravna i visokokvalitetna hrana. Podsjetila je kako će isto utjecati i na jačanje kratkih lanaca opskrbe hranom, posredno i na uštedu energije i smanjenje ugljičnog otiska podrijetlom iz transporta i skladišnih kapaciteta, a što je u skladu s ciljevima europskog Zelenog plana.
