Napokon je ukinuta odredba po kojoj bi se domaće sjeme trebalo certificirati kod ovlaštenih certifikatora.

Svi poljoprivrednici, hobisti ali i oni koji se bave ozbiljnom proizvodnjom voća i povrća za tržište mogu koristiti vlastito sjeme u svojim vrtovima i na njivama bez obveze dodatne certifikacije i dorade. Tako se bez ikakvih ograničenja mogu saditi tradicijske sorte, rajčica, paprika, lubenica, blitve i salate te ih se može prodavati na tržnicama.

Podsjetimo, za ekološke proizvođače i proizvođače na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sporna je bila odredba po kojoj bi se domaće sjeme morati certificirati kod ovlaštenih certifikatora, čime bi se dodatno zakomplicirao život malih poljoprivrednika i hobista, koji viškove svog povrća iznos na tržnice.

Autohtone sorte koje se siju iz vlastitog sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima su: paška dinja, viška artičoka, dubrovački kapar, trogirska cvjetača, župska kavula, sinjski kupus, kukuruz osmeroredac, ljubitovički češnjak- šarac, polački ozimi luk, brgudski češnjak, dolačka kapulica, konavoski luk, domaća sjekirica, bob, slanutak, ljutika-kozjak, raštika, blitva, rajčica-hercegovački i neretvanski jabučar, šibenski šljivar.

Kako bi se detaljno regulirala upotreba vlastitog sjemena na OPG-ovima u tijeku je e-savjetovanje o Pravilniku o doradi sjemena sa poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivredni proizvođači mogu koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva isključivo u svrhu sjetve na vlastitom gospodarstvu. Nije dopuštena njegova prodaja ali se ipak može razmjenjivati među proizvođačima.

Tekst: Stanislav Soldo

Izvor: Hrvatski krški pašnjaci

Prethodni članakŠkolska shema 2022/23 – objavljeni popisi i nabavne cijene za veljaču 2023.
Sljedeći članakEkološka poljoprivreda u EU: desetljeće rasta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.