Uspješna reprodukcija izravno utječe na ekonomičnost ovčarske proizvodnje. Osobito je to izraženo u stadima čija je osnovna namjena proizvodnja janjećeg mesa. Pubertet i dob šilježica pri prvom pripustu, pojava estrusa, broj estrusa godišnje, broj ovuliranih jajnih stanica, stupanj koncepcije, veličina legla i razmak između janjenja pod izravnim su utjecajem pasmine, ali i u velikoj mjeri ovisni o čovjeku, odnosno tehnologiji uzgoja i cjelokupnom menadžmentu farme, tj. stada.
Povijesno gledano, ovce su se nekad uzgajale zbog vune, a janjad se smatrala sporednim proizvodom. Međutim, u većini današnjih uvjeta poslovanja na farmama i trenutačnih cijena janjećeg mesa i vune, janjetina je neminovno primarni izvor prihoda, a vuna sekundarni proizvod. Stoga je svaka promjena u menadžmentu stada s ciljem povećanja povrata ulaganja i/ili smanjenja troškova proizvodnje janjećeg mesa dobrodošla. Jedan od načina na koji se može povećati životna proizvodnja ovaca, a time ujedno postići ekonomičnije poslovanje farme, svakako je rani pripust ženske janjadi.
Ovce (ženska janjad) spolno sazrijevaju znatno ranije nego što postignu potpunu tjelesnu zrelost. Mnogo je čimbenika koje treba razmotriti kako bi se utvrdile prednosti i mane ranog pripusta ženskih grla. Ovisno o pasmini, uvjetima držanja i hranidbi, janjad će doživjeti prvi estrus u dobi od 5 do 17 mjeseci. Naime, ovca najintenzivnije raste u prvoj godini života kad dostigne 2/3 završne tjelesne mase (u boljim hranidbenim uvjetima i više).
Stoga se mlada grla, osobito ranozrelih pasmina, prvi put mogu pripustiti već u dobi između 6 i 9 mjeseci. Ženska janjad ranozrelih pasmina sposobna je za pripust u dobi od sedam mjeseci te janjenje u dobi od jedne godine. Treba napomenuti da jesenski pomladak vjerojatno neće moći koncipirati do sljedeće jeseni. U današnje vrijeme sve više uzgajivača provodi rani pripust, uz uvjet da su rasplodna ženska grla postigla odgovarajuću tjelesnu razvijenost, umjesto da ih pripuštaju u dobi od godinu dana kao što je inače uobičajeno.
Glavni razlog ranog pripusta je ekonomska računica u komercijalnim i čistokrvnim stadima. Zašto izgubiti čitavu godinu u kojoj se mogao ostvariti određeni prihod? Poznato je da će ovce koje se janje kao jednogodišnjakinje kod dobroga gospodara proizvesti više kilograma janjetine tijekom svog života nego one koje su prvo potomstvo dale kao dvogodišnjakinje. Treba naglasiti da je za uspješan pripust ženskog rasplodnog pomlatka prvenstveno ključno dobro upravljanje stadom, odnosno osiguranje optimalnih hranidbenih te smještajnih uvjeta mladim grlima.
Brži selekcijski napredak
Osim ekonomske računice, drugi i često zanemaren razlog ranog pripusta je pretpostavka da bi rasplodna janjad ujedno trebala biti najbolji genski materijal u stadu. Njihovim ranim pripustom ubrzava se izmjena generacija, a samim time može se postići brži selekcijski napredak. U suprotnome, ako mu rasplodna janjad nije najbolji genski materijal u stadu, tada svaki uzgajivač treba vrlo kritički procijeniti vlastiti program uzgoja i selekcije.
Ako su proizvodni rezultati ovaca koje su se ojanjile u dobi od godinu dana zadovoljavajući, i ako nema bitnih štetnih učinaka na njihovu buduću proizvodnju i dugovječnost, tada se praksom ranog pripuštanja ženske janjadi izravno povećava ekonomska učinkovitost ovčarske proizvodnje. No, ne smije se zaboraviti da provedba ranog pripusta može dovesti do neželjenih posljedica u stadu ako se ne provodi na adekvatan način.
Također treba znati da rano pripuštena grla imaju niže stope koncepcije. Daju potomstvo manje porodne mase, proizvode manje mlijeka i veća je vjerojatnost da će imati problema neposredno nakon poroda. Osim toga, može doći do zaostajanja u njihovom rastu i razvoju. Tada često zaostaju po tjelesnoj masi za odraslim grlima sve do svojeg drugog ili trećeg janjenja. Stoga je tjelesna razvijenost mladih životinja, odnosno njihova tjelesna masa važnija od dobi prilikom donošenja odluke o ranom pripustu.
Ženska janjad predviđena za rani pripust treba postići otprilike dvije trećine tjelesne mase odraslih grla svoje pasmine. Često je ovo razlog zbog kojeg mnogi uzgajivači odgađaju pripust rasplodnih grla do godine dana starosti.
Što treba razmotriti prije ranog pripusta?
Provedba ranog pripusta ženske janjadi nije za svakoga. Dok neki uzgajivači imaju loša iskustva i obeshrabrujuće rezultate, drugi su vrlo uspješni kroz dugi niz godina. Stoga je prije svega potrebno razmotriti sljedeće preporuke ako se u stadu planira rani pripust ženske janjadi:
1. Pustite ovna u stado kad ženska grla budu stara 8-9 mjeseci umjesto 6-7 mjeseci. To će rezultirati većim postotkom ojanjenih grla. Neki uzgajivači u Americi navode da im je na ovaj način čak 85 % ili više janjadi koncipiralo i ojanjilo se. Osim toga, veća dob i tjelesna razvijenost rezultirat će s manje problema tijekom janjenja.
2. Rasplodna janjad mora biti dobre tjelesne razvijenosti nakon odbića i stalno u dobroj kondiciji.
3. Potrebno ih je držati zasebno, a ne sa starijim ovcama sve dok ne budu spremne za pripust za svoje drugo leglo.
4. Janjad ima drugačije hranidbene zahtjeve od starijih ovaca i obično će zahtijevati više brige u vrijeme janjenja.
5. Budite vrlo izbirljivi u odabiru ovnova koje koristite. Oaberite ovnove umjerene porodne mase i one koji nisu izrazito razvijeni u prednjem dijelu trupa (najbolje bi bilo koristiti ovnove iste pasmine, ili druge pasmine manjeg tjelesnog okvira).
6. Koristite ovnove koji su živahni, zato jer će ženska janjad u manjem postotku tražiti ovna za vrijeme spolnog žara nego što to čine starije ovce. Osim toga, sezona pojavnosti estrusa u ženske janjadi kraća je nego u starijih ovaca.
7. Mlade ovce treba stalno nadzirati nakon prvog janjenja. Nakon zasušenja treba ih pojačano hraniti kako bi se vratile u optimalnu tjelesnu kondiciju prije idućeg pripusta.
Zaključno, najvažniji čimbenik proizvodnje janjećeg mesa u nekom stadu jest broj ovaca, odnosno veličina stada. Uz uvjet da je broj životinja stalan, tj. stabilan, najvažniji čimbenik proizvodnje mesa je neto reproduktivna proizvodnja. To je postotak uzgojene i prodane janjadi.
