1.travnja 2023. u Samoboru je održana 35. Samoborska salamijada u organizaciji Udruge Zlatna šajba, u sklopu koje su dodijeljena priznanja najboljim domaćim i stranim proizvođačima ovih suhomesnatih proizvoda.
 

Prva Samoborska salamijada održana još 1989. godine. Od tada se razvila u pravu gastronomsku atrakciju i hvalevrijednu manifestaciju natjecateljskog karaktera, pri čemu je ovogodišnju Veliku zlatnu šajbu ministrica poljoprivrede uručila Ivanu Ivošu iz Zagreba.

Održavanje Samoborske salamijade prilika je za podsjetiti na naše autohtone poljoprivredno-prehrambene proizvode, od kojih su čak 42 zaštićena na razini Europske unije, čime smo prema broju zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na EU razini na visokom sedmom mjestu među državama članicama. Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla 21. studenoga 2022. dobila je i Samoborska češnjovka (ili češnofka), koja se proizvodi se unutar administrativnih granica Grada Samobora i okolnih 77 naselja.  

Na području Zagrebačke županije proizvodi se i „Rudarska greblica“, a u pojedinim dijelovima županije mogu se proizvoditi „Zagorski mlinci“, „Zagorski puran“ i „Zagorski štrukli“ / „Zagorski štruklji“ koji su registrirani na razini kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla te „Zagorski bagremov med“ koji je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti. U postupku registracije na europskoj razini nalazi se  i „Meso turopoljske svinje“ i „Meso crne slavonske svinje“ koji imaju prijelaznu nacionalnu zaštitu kao zaštićena oznaka izvornosti, kao i „Vrbovečka pera“ koja ima prijelaznu nacionalnu zaštitu kao zajamčeno tradicionalni specijalitet. 

Do sada je iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno 122,8 milijuna eura u Zagrebačkoj županiji, od čega 2,5 milijuna eura Samoboru, za niz projekata koji doprinose razvoju poljoprivrede i ruralnih zajednica. 

Prethodni članakOdržan 18. Nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda u Sinju
Sljedeći članakRaspored sakupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.