Postoji li neko sredstvo kojim bi se tretiralo polje kako bi se spriječio rast korova? Pametnom kombinacijom obrade tla i drugim agrotehničkim mjerama uz dobar plan obrade, poznavanje usjeva i korova može se usjeve održati bez korova i postići izvrsne prinose.

U ekološkoj poljoprivredi upotreba herbicida je zabranjena pa se suzbijanje korova tradicionalno svodi na korištenje mehaničke obrade. Digitalizacija i automatizacija korisne su na velikim površinama uz pametne strojeve koji prepoznaju korov. Da bi se postiglo optimalno rješenje i sjetva/sadnja mora biti obavljena na isti način kako bi strojevi mogli biti što precizniji. Roboti u obradi vizualno prepoznaju korov i uklanjaju ga mehanički. Eko poljoprivrednici zbog zahtjevne obrade izbjegavaju usjeve kao što su kukuruz i krumpir. Radije ih uzgajaju na zemljištu koje nije uključeno u eko certifikaciju. Uzgoj povrća pati od sličnih problema, posla je puno pa se stalno nadmudrujemo s korovima.

OGLAS

Na manjim površinama isplati se investirati u jednostavne alate za strojnu ili ručnu obradu.  Bitna je obrada na vrijeme, prije nego se usjev pretjerano zakorovi. Kvalitetni alati omogućavaju da se to odradi čak i kad nema dovoljno radne snage. Pokretne (oscilacijske) motike oštrog noža ili strugalice raznih tipova čuvaju leđa i dobro su rješenje za naporne korove u usjevima.

Alati Terrateck

Najnovije alate možete naći u asortimanu francuske tvrtke Terrateck, čiji je Lokvina d.o.o. zastupnik u Hrvatskoj. Dostupni su samohodni strojevi za koje nije potrebno posjedovati traktor, no svejedno se mogu obraditi i veće površine. Dolaze s nastavcima prilagođenima za razne vrste obrade i usjeva.

Važnost plodoreda i certificiranog sjemena

Pravilno proveden plodored s višegodišnjim razmakom između sjetvi iste kulture doprinosi smanjenju zakorovljenosti. Korištenje zdravog certificiranog sjemena, u kojem garantirano nema prisutnosti sjemena korovskih vrsta, poboljšat će stanje na polju. Zakorovljeni usjev povlači sankcije u ekološkom nadzoru, što znači i smanjenu isplatu poticaja.

Zelena gnojidba dovoljne gustoće i brzog rasta smanjuje mogućnost širenja korova te istovremeno liječi tlo ili doprinosi količini dostupnog dušika (uz korištenje leguminoza). Oranje izvlači sjeme korova na površinu, pa se umjesto oranja sve više koristi malčiranje (usitnjavanje usjeva zelene gnojidbe) i crimping (lomljenje usjeva koji ostaje ležati na površini) te direktna sjetva specijaliziranim sijaćicama u tako pokriveno tlo.

Što je lažna sjetva?

Prašenje strništa i  „lažna sjetva“ funkcioniraju slično. Zemljište se pripremi za sjetvu, no sjetva se ne obavi, već se dozvoli da korovi krenu s rastom, pa ih se jednom ili više puta zaredom uništi drljanjem, a sjetva se obavi naknadno kad su korovi uništeni.

Kvalitetno eko certificirano sjeme  i male strojeve i alate tvrtke Terrateck (www.terrateck.com) naručite na www.lokvina.hr.

Prethodni članakLagani pad ili stagnacija cijena žitarica
Sljedeći članakKopriva – kraljica među samoniklim biljkama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.