Tijekom prvog tromjesečja 2023. godine na domaćem tržištu prati se stagnacija ili lagani pad cijena žitarica i uljarica. Cijene su i dalje na visokim cjenovnim razinama. Za sada nema nekih većih naznaka da će u nadolazećem razdoblju uslijediti značajnije promjene.
Prosječna veleprodajna cijena kukuruza na domaćem je tržištu u tjednu do 12.03.2023.g. bila neznatno viša nego cijena pšenice, a kukuruzom se tržilo od 0,24 do 0,34 €/kg. U odnosu na godinu ranije cijene su nešto više. Na Euronext burzi (Pariz) zaključna cijena kukuruza za ugovore u svibnju na dan 15.03.2023.g. iznosila je 265,5 €/t. Za studeni je bila 257,5 €/t, a prosinac 2024.g. zaključna je cijena iznosila 229,5 €/t. To je niže nego ove godine, no i dalje više nego ranijih godina. Cijena pšenice je na Euronext burzi na dan 15.03.2023.g. za ugovor u svibnju iznosila 272 €/t, za rujan neznatno niže, 269 €/t, a za prosinac 2024.g. 260,3 €/toni.
Evidentiran i rast cijena brašna
Na hrvatskom tržištu veleprodajne cijene pšenice su u tjednu do 12.03.2023.g. bile od 0,25 do 0,35 €/kg, s prosječnom veleprodajnom cijenom od 0,30 €/kg. U odnosu na godinu ranije navedena tjedna cijena bila je za 3,2 % niža. U odnosu na isti tjedan 2021.g. za 50 % viša. Kako su rasle cijene pšenice tako je na domaćem tržištu tijekom 2022.g. evidentiran i rast veleprodajnih cijena brašna. Veleprodajne cijene brašna u prvom su tromjesečju 2023. g. više u odnosu na isto razdoblje lani u prosjeku do 40 %, a u odnosu na 2021.g. do 75 %.
Maloprodajne cijene pekarskih proizvoda prema nekim neslužbenim podacima trenutno su osjetno više nego ranijih godina. Izgleda da je njihov rast bio i viši nego što je to bio rast veleprodajnih cijena brašna.
Ostvaren suficit u izvozu žitarica
Kako je Hrvatska i tijekom prošle godine proizvela osjetno više žitarica nego što je potrebno za domaću potrošnju. I izvozne cijene su bile vrlo dobre. Hrvatska je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u protekloj godini vanjsko trgovinskom razmjenom žitarica ostvarila suficit u vrijednosti od 415,9 milijuna €. U odnosu na godinu ranije to je povećanje od 45,3 %. U 2022.g. izvezlo se 1,58 milijuna tona žitarica u vrijednosti od 537,9 milijuna €. Količinski je izvezeno 4,7 % manje nego u 2021. g. Hrvatska je u 2022.g. najviše izvozila kukuruz i to 870 tisuća tona u vrijednosti od 295,6 milijuna €. Pšenice i suražice izvezeno je 583 tisuće tona u vrijednosti od 200 milijuna €.
Najviše pšenice izvezlo se u Italiju i to 388,8 tisuća tona po prosječnoj cijeni od 34,33 €/100 kg. Zatim 61 tisuću tona u BiH po prosječnoj cijeni od 33,57 €/100 kg te 60,3 tisuće tona u Sloveniju po prosječnoj cijeni od 34,60 €/100 kg. Što se tiče proizvodnje prema prvim procjenama Hrvatskoj je u 2022.g. na površini od 271 tisuća hektara ostvarena proizvodnja kukuruza u iznosu od 1.656 tisuća tona, uz prosječni prinos od 6,1 tona.
Tijekom 2022.g. zbog nepovoljnih agroklimatskih uvjeta proizvodnje prinos po hektaru u prosjeku je bio manji za 21,8 % u odnos na godinu ranije. Pšenice je proizvedeno 970 tisuća tona, neznatno više nego godinu ranije, a prosječni prinos po hektaru smanjen je za 10,4%. Tijekom 2022.g. osjetan rast proizvodnje od 24,2 % bilježi se kod suncokreta. Pad proizvodnje uz kukuruz bilježimo još kod zobi, soje, uljane repice, silažnog kukuruza, šećerne repe i krumpira.
