Tijekom prvog tromjesečja 2023. godine na domaćem tržištu prati se stagnacija ili lagani pad cijena žitarica i uljarica. Cijene su i dalje na visokim cjenovnim razinama. Za sada nema nekih većih naznaka da će u nadolazećem razdoblju uslijediti značajnije promjene.
Prosječna veleprodajna cijena kukuruza na domaćem je tržištu u tjednu do 12.03.2023.g. bila neznatno viša nego cijena pšenice, a kukuruzom se tržilo od 0,24 do 0,34 €/kg. U odnosu na godinu ranije cijene su nešto više. Na Euronext burzi (Pariz) zaključna cijena kukuruza za ugovore u svibnju na dan 15.03.2023.g. iznosila je 265,5 €/t. Za studeni je bila 257,5 €/t, a prosinac 2024.g. zaključna je cijena iznosila 229,5 €/t. To je niže nego ove godine, no i dalje više nego ranijih godina. Cijena pšenice je na Euronext burzi na dan 15.03.2023.g. za ugovor u svibnju iznosila 272 €/t, za rujan neznatno niže, 269 €/t, a za prosinac 2024.g. 260,3 €/toni.
Evidentiran i rast cijena brašna
Na hrvatskom tržištu veleprodajne cijene pšenice su u tjednu do 12.03.2023.g. bile od 0,25 do 0,35 €/kg, s prosječnom veleprodajnom cijenom od 0,30 €/kg. U odnosu na godinu ranije navedena tjedna cijena bila je za 3,2 % niža. U odnosu na isti tjedan 2021.g. za 50 % viša. Kako su rasle cijene pšenice tako je na domaćem tržištu tijekom 2022.g. evidentiran i rast veleprodajnih cijena brašna. Veleprodajne cijene brašna u prvom su tromjesečju 2023. g. više u odnosu na isto razdoblje lani u prosjeku do 40 %, a u odnosu na 2021.g. do 75 %.
Maloprodajne cijene pekarskih proizvoda prema nekim neslužbenim podacima trenutno su osjetno više nego ranijih godina. Izgleda da je njihov rast bio i viši nego što je to bio rast veleprodajnih cijena brašna.
Ostvaren suficit u izvozu žitarica
Kako je Hrvatska i tijekom prošle godine proizvela osjetno više žitarica nego što je potrebno za domaću potrošnju. I izvozne cijene su bile vrlo dobre. Hrvatska je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u protekloj godini vanjsko trgovinskom razmjenom žitarica ostvarila suficit u vrijednosti od 415,9 milijuna €. U odnosu na godinu ranije to je povećanje od 45,3 %. U 2022.g. izvezlo se 1,58 milijuna tona žitarica u vrijednosti od 537,9 milijuna €. Količinski je izvezeno 4,7 % manje nego u 2021. g. Hrvatska je u 2022.g. najviše izvozila kukuruz i to 870 tisuća tona u vrijednosti od 295,6 milijuna €. Pšenice i suražice izvezeno je 583 tisuće tona u vrijednosti od 200 milijuna €.
Najviše pšenice izvezlo se u Italiju i to 388,8 tisuća tona po prosječnoj cijeni od 34,33 €/100 kg. Zatim 61 tisuću tona u BiH po prosječnoj cijeni od 33,57 €/100 kg te 60,3 tisuće tona u Sloveniju po prosječnoj cijeni od 34,60 €/100 kg. Što se tiče proizvodnje prema prvim procjenama Hrvatskoj je u 2022.g. na površini od 271 tisuća hektara ostvarena proizvodnja kukuruza u iznosu od 1.656 tisuća tona, uz prosječni prinos od 6,1 tona.
Tijekom 2022.g. zbog nepovoljnih agroklimatskih uvjeta proizvodnje prinos po hektaru u prosjeku je bio manji za 21,8 % u odnos na godinu ranije. Pšenice je proizvedeno 970 tisuća tona, neznatno više nego godinu ranije, a prosječni prinos po hektaru smanjen je za 10,4%. Tijekom 2022.g. osjetan rast proizvodnje od 24,2 % bilježi se kod suncokreta. Pad proizvodnje uz kukuruz bilježimo još kod zobi, soje, uljane repice, silažnog kukuruza, šećerne repe i krumpira.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
