Poljoprivreda je često vrlo prašnjav posao koji postavlja visoke zahtjeve i za ljude, i za tehnologiju. Istovremeno, sve manji broj radnika mora se nositi sa sve kraćim rokovima berbe i znatno većim količinama berbe. Kako bi se zadovoljili povećani zahtjevi za biosigurnošću, sigurnošću proizvoda i sigurnošću na radnom mjestu, potrebno je vrlo dobro upravljanje higijenom i naći prava rješenja za čišćenje.

Radno mjesto bez prašine osigurava veću motivaciju i manje bolovanja zaposlenika te sprječava oštećenja strojeva. Štetnici na biljkama i životinjama teže se nastanjuju. Zlatno pravilo glasi: ne dopustite da se prašina širi i uklonite neizbježnu prljavštinu iz procesnog lanca što je ranije moguće i što sveobuhvatnije

OGLAS


Potrebno je više od metle: prašina u procesu nakon berbe ratarskih kultura

Svatko tko vadi krumpir i luk zna koliko tona zemlje dospijeva na farmu gdje se melje u prah tijekom sortiranja, preraspodjele, pakiranja u vreće i pakiranja. Promet vozila na farmi također igra svoju ulogu u širenju finih čestica. Metla može djelomično ukloniti prašinu, ali prije svega je podiže i prašina se zatim prenosi na strojeve, radne stolove i police, više grede i na krovni nosač. Što se više prašine pomiče prema gore, veća je vjerojatnost da će postati izvor opasnosti. Plijesan i mikotoksini mogu se razviti na mjestima koja nisu vidljiva pod utjecajem vlage. Štetočine se čak mogu ugnijezditi. Ovom se problemu može suprotstaviti samo praćenjem higijenskih zahtjeva i korištenjem odgovarajuće tehnologije čišćenja.

Ako se svakodnevno koriste pometači i/ili usisivači, čestice se lako mogu skupiti i vratiti tamo gdje im je i mjesto – na poljoprivredno zemljište. Ako su mokri i suhi usisavači opremljeni automatskim sustavom za čišćenje filtera, čak i velike količine prašine mogu se učinkovito i neprimjetno ukloniti. Višenamjenski strojevi također se mogu koristiti za usisavanje tekućina i jednostavno uklanjanje prašine iz traktorskih kabina, skladišnih silosa, polica, greda i mnogih drugih predmeta.

Prašina u proizvodnji žitarica: Minimiziranje čestica u svim koracima procesa

Prašina u uzgoju žitarica je neizbježna, a njezino uklanjanje iz žetve kroz transport, skladištenje i isporuku u mlin je izazov. Međutim, samo dosljedno uklanjanje sitnih čestica tijekom svih koraka proizvodnje može pomoći u zaštiti zdravlja zaposlenika, posebno u pogledu plućnih bolesti, u održavanju kvalitete požnjevenog usjeva tijekom cijelog razdoblja skladištenja te u zaštiti zgrada i strojeva. Popravak kombajna često je puno skuplji od ulaganja u tehnologiju čišćenja koja može spriječiti štetu uzrokovanu prašinom. Ali koja se rješenja preporučuju?

Često se koriste kompresori koji uklanjaju prašinu s površina, ali je istovremeno ispuštaju u okoliš i uzrokuju vrlo veliko opterećenje za korisnika. S mokrim i suhim usisavačem čestice se učinkovito uklanjaju i ne šire dalje, tako da se bitne komponente (npr. s kombajna) mogu dobro očistiti. Visokotlačni čistač može se koristiti za dijelove koji se ne moraju održavati suhima, kao što je nož. Temeljitim čišćenjem skladišnih prostora i silosa prije skladištenja sprječava se širenje štetnika iz stare u novo spremljenu žetvu. Nadalje, gnijezda sa sekundarnim rastom ili plijesni mogu se ukloniti. Time se stvaraju potrebni uvjeti za skladištenje žitarica za godinu dana ili duže. Odgovarajući usisavač s produžnim crijevom osigurava da se prašina ne diže, već je upijaju zidovi i druge površine. Podovi se mogu učinkovito čistiti pometačima ili velikim usisavačem sa širokom mlaznicom.


Pogled na obradu stočne hrane: svaki detalj je važan

Smanjenjem lijekova koji se daju životinjama, posebice antibiotika, higijenski besprijekorna hrana je više nego ikad bitna osnova uspješnog uzgoja životinja. Ako žito i drugi sastojci poput proteina ili mineralne hrane izađu iz skladišta, svi izvori kontaminacije moraju se ukloniti tijekom obrade. Samo temeljitim radom možemo spriječiti da glodavci, drugi štetnici, plijesni i mikotoksini ugroze zdravlje životinja. Zbog toga se prašina i nečistoće moraju redovito uklanjati ne samo u silosima, već i u mlinu te u mješalici stočne hrane. Usisivači za mokro i suho usisavanje, kao i strojevi za metenje ili usisavači vrlo su prikladni za ovaj posao.

Posebna pažnja posvećena je vanjskim silosima, čiji je sadržaj izložen dnevnim temperaturnim kolebanjima, a time i stvaranju kondenzacijske vode. Standardno treba izvršiti provjeru prije svakog punjenja i najmanje jednom godišnje dubinsko čišćenje visokotlačnim čistačem i toplom vodom.

Dokazana činjenica: ako se higijena dosljedno shvaća ozbiljno, upravitelj farme samo može profitirati. Zdravi zaposlenici su motivirani, zdrave životinje postižu visoke performanse, veterinarski troškovi su smanjeni, a reputacija tvrtke je besprijekorna.

Više na: Professional | Kärcher (kaercher.com)

Prethodni članakSustavi navodnjavanja u mediteranskom području
Sljedeći članakKako sačuvati prve presadnice u svom malom vrtu od puževa?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.