Neposredno prije sjetve ozimih žitarica, pogotovo naše najrasprostranjenije – pšenice, najveće je pitanje izbora sortimenta za sjetvu. Na ovo pitanje vrlo je teško odgovoriti, jer na izbor sorte utječe puno čimbenika.
Najvažniji od njih je svakako ostvarena cijena zrna pšenice na tržištu. Nažalost poljoprivredni proizvođači u vrijeme sjetve ne znaju kakve će biti otkupne cijene sljedeće godine u žetvi.
Sadržaj proteina
Ove godine urodi pšenice otkupljivali su se prema klasama, te je bilo potrebno zadovoljiti određene standarde među kojima su najznačajniji: sadržaj proteina i hektolitarska masa.
Sadržaj proteina ovisi o puno čimbenika: izboru sorte, vremenskim prilikama, stanju tla, agrotehnici, gnojidbi N gnojivima itd.
Prvi, ako ne i najvažniji korak je izbor sorte za sjetvu. Sorte koje ostvaruju visoke prinose u većini slučajeva ne ostvaruju visoki sadržaj proteina u zrnu pšenice i obrnuto. Također u godinama kad se ostvaruju visoki prinosi pšenice, uobičajeno je da sadržaj proteina nije zadovoljavajući. Prinos i sadržaj proteina u zrnu pšenice su u negativnoj korelaciji, što možemo pripisati povećanom iskorištavanju hraniva iz tla ili nedovoljnoj ishrani usjeva. Navedene činjenice mogu se potkrijepiti usporedbom prinosa i sadržaja proteina različitih sorata pšenice praćene u proizvodnom pokusu u dvije vegetacijske sezone uzgoja (Međimurska županija). Ostvareni prosjek prinosa sorata (preračunato na 13% vlage) koje su oba dvije godine sudjelovale u proizvodnom pokusu u žetvi 2015. godine iznosio je 7.508 kg/ha, dok je u žetvi 2016. godine ostvaren prosjek prinosa značajno veći 9.039 kg/ha. S obzirom na ostvarene prinose, kretanje sadržaja proteina u zrnu pšenice bio je sukladan proizvodnim godinama. U 2015. godini prosjek ostvarenog sadržaja proteina bio je 12,84 %, dok je u 2016. godini ostvareno tek 11,17% proteina u zrnu pšenice. Valja naglasiti da je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske zbog lošijeg boniteta tla, veće količine oborina tijekom vegetacijske sezone i manjeg broja sunčanih dana teže ostvariti prinose I klase zrna pšenice (niži sadržaj proteina u zrnu pšenice) nego u istočnijim dijelovima države. Zbog navedenih razlika sortiment za sjetvu koji će dati zadovoljavajuće ekonomske parametre razlikuje se ovisno o lokaciji uzgoja.
Gnojidba
Kvaliteta tla, odnosno opskrbljenost tla najvažnijim makro i mikro elementima, pH tla i opskrbljenost humusom također imaju veliku ulogu u ostvarivanju stabilnih prinosa pšenice dobre kvalitete. Na kvalitetu tla poljoprivredni proizvođači mogu dosta utjecati pravilnom obradom i gnojidbom. Analizom tla trebali bi saznati nedostatke pojedinih hraniva i prema njoj prilagodit gnojidbu. Na prinos i kvalitetu uroda utjecaj imaju od startne gnojidbe do prihrana. Startnom gnojidbom biljka dobiva potrebna hraniva kojima razvija korijen veće upojne moći za hraniva i vodu, pa biljka razvija veću lisnu masu, a samim time će ostvariti veći prinos. Prihrane pšenice obavljaju se nekoliko puta tijekom vegetacijske sezone.
Glavni elementi koji se koriste u prihrani pšenice su: DUŠIK – element visine i kvalitete prinosa SUMPOR- element „proteina“ SILICIJ-element otpornosti itd.
Kod nas se, pretežito u prihranama pšenice, koriste dušična gnojiva bilo u granuliranom ili u tekućem obliku. Tek u posljednje dvije godine započelo se korištenje gnojiva koja u svom sastavu imaju sumpor. Sumpor je važan element za sintezu svih aminokiselina u biljci. Količinu potrebnog dušika za prihrane najbolje je odrediti Nmin analizom prije samih prihrana.
Ostvareni prihod
Nakon cijele vegetacijske godine poljoprivredne proizvođače najviše interesira koji prihod je ostvaren. Na ovogodišnjem proizvodnom pokusu na kojem je bila posijana 41 sorta ozime pšenice ostvaren je prosjek prinosa od 9.007 kg/ ha s prosjekom sadržaja proteina od 11,13% , odnosno po parametrima kvazvodnom pokusu provedena tri tretmana protiv bolesti zbog različite dužine vegetacije posijanih sorata. Veliku stavka u proizvodnom pokusu bili su troškovi gnojidbe. Zbog slabije opskrbljenosti tla hranivima gnojidba je bila sljedeća: zaorano je 100 kg/ha UREE i 200 kg/ha NPK 7:20:30, predsjetveno je stavljeno 300 kg/ha NPK 5:10:25+16S. Provedene su dvije prihrane KAN-om: prva 25.02.2016. u količini od 150 kg/ ha i druga 07.04.2016. u količini od 110 kg/ha. U troškove proizvodnje osim sjemena, sredstava za zaštitu bilja, gnojiva, troškova potrebnih mehaničkih operacija (priprema tla, prskanje itd.), obračunati su troškovi osiguranja usjeva, vodne naknade itd. Izračuni se odnose na cijene bez PDV-a. Vidljivo je da u kalkulaciju proizvodnje nisu stavljena prava na izravna plaćanja (poticaji), zbog toga jer svako poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje različiti novčani iznos. Na svakom pojedinom gospodarstvu razlikuju se ulaganja u proizvodnju pšenice i ostvareni prinosi, stoga se ostvarena dobit u proizvodnji također razlikuje.
